Kruška (Pyrus communis) pripada porodici ruža, kao i jabuka, dunja, breskva, šljiva i brojno drugo voće. Smatra se da je porijeklom iz male Azije, a prve kultivirane sorte selekcionirane su iz divljine još u pretpovijesno doba. Danas je poznato oko 1000 sorti, a u tome su značajan doprinos imali francuski i belgijski uzgajivači s kraja 18. stoljeća.
Najveći proizvođač krušaka je Kina s više od 15 milijuna tona godišnje, što je oko tri četvrtine svjetske proizvodnje. U Europi najviše krušaka proizvedu Italija, Španjolska i Francuska. Drvo kruške naraste u visinu i do 20 m, a može doživjeti starost i do 200 godina. Listovi su jajoliki ili eliptični, a cvjetovi bijeli ili ružičasti, skupljeni u gronje. Pojavljuju se tijekom travnja i svibnja. U narodnoj medicini mladi pupovi i listovi kruške koristili su se kao sredstvo za liječenje upala bubrega i mjehura, pijeska i kamenaca u bubregu i mjehuru te protiv noćnog mokrenja. Sadrže arbutin, no u vrlo maloj količini, pa su ih danas kod istih tegoba zamijenile brusnica i medvjetka.
Čaj od listova
1 jušnu žlicu usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon pola sata. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana.
Plodovi kruške razlikuju se, ovisno o sorti, po boji, veličini, obliku, okusu i vremenu dozrijevanja. Većina krušaka ima veće zaobljeno tijelo koje se prema peteljci sužuje u vrat različite dužine. Meso im je sočno, slatko s pomalo zrnatom strukturom. Među najpoznatije i najcjenjenije sorte pripada kruška Viljamovka. Dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Ima krupne plodove izvrsnog okusa i mirisa, pogodne za jelo i preradu.
Često ju zovu kraljicom jesenskog voća. Poklonici žestoke kapljice cijene ju kao sirovinu za dobivanje istoimene rakije. Često se u boci s rakijom nalazi i kruška koja izgledom uljepšava, a aromom oplemenjuje piće. U tu se svrhu sitni, nezreli plodovi viljamovke koji mogu proći kroz otvor boce prekrivaju staklenkama i mjesecima zriju u njima, sve do berbe. Kruška je prirodan i brz izvor energije jer sadrži značajne količine monosaharida, fruktoze, glukoze i levuloze pa je idealna kada je potrebno na brzinu utažiti glad.
Zbog vitamina B skupine pomaže organizmu da se lakše nosi sa stresom. Folna kiselina je važna za brojne metaboličke procese, obnovu stanica i crvenih krvnih zrnaca. Njen nedostatak dovodi do umora i razdražljivosti, a povećava i rizik od osteoporoze.
K vitamin ima važnu funkciju u zgrušavanju krvi. Veliki sadržaj kalija pomaže u sprječavanju pojave artritisa i reume. Od posebne su važnosti dijetalna vlakna (3,1 g na 100 g ploda) koja čuvaju zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sustava.
Prema rastvorljivosti u vodi razlikujemo topiva i netopiva biljna vlakna, a kruška, kao i većina namirnica biljnog porijekla, sadrži obje vrste vlakana. Netopiva vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) se kroz probavni trakt kreću gotovo nepromijenjena, no njihovo djelovanje osigurava redovito pražnjenje crijeva i sprječava zatvor. Na taj se način štetne tvari vrlo kratko zadržavaju u organizmu, što je osobito važno u prevenciji raka debelog crijeva.
Hrana s visokim sadržajem vlakana zahtijeva žvakanje, a žvakanje stimulira lučenje pljuvačke i sekreciju želučanih sokova. Topiva vlakna (pektin, biljne smole) se tijekom probave otapaju i stvaraju viskoznu, želatinoznu masu koja štiti probavni trakt od apsorpcije različitih supstancija, primjerice kolesterola. Tako djeluju preventivno na bolesti srca i krvnih žila. Uz to utječu i na funkciju inzulina i prirodno reguliraju razinu šećera u krvi te daju dulji osjećaj sitosti. Važno je napomenuti da se gotovo polovina ukupnih biljnih vlakana nalazi u koži kruške pa je poželjno jesti neoguljene kruške kad god je to moguće.
Kruška je bogata i fenolnim fitokemikalijama kao što su katehin, epikatehin, kvercetin, kempferol, lutein, zeaksantin, antocijani (kod crvenih krušaka), kumarična kiselina, hidroksibenzoična kiselina, ferulična kiselina itd. One imaju antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva pa se kruška povezuje sa smanjenjem rizika od bolesti koje počinju s kroničnim upalama i pretjeranim oksidativnim stresom. Smatra se da smanjuje rizik od raka želuca, crijeva i jednjaka. Često se konzumira u obliku gustog soka u kom su sadržani svi sastojci.
Kašasti sok od krušaka
Sastojci: 5 kg krušaka, 1,5 l vode, 600 g šećera, 1 limun
Kruške oprati, odstraniti im sjemenke, malo ih usitniti i kuhati s vodom dok ne omekšaju. Nakon toga propasirati i u dobiveni sok dodati šećer i sok limuna pa sve još kratko prokuhati. Vrući sok sipati u tople, sterilizirane boce i zatvoriti. Boce „utopliti“ i ostaviti da se ohlade. Kruške su poznate kao hipoalergeno voće jer daleko rjeđe uzrokuju alergijske reakcije od ostalog voća. Zbog toga se kašice od kruške među prvima uvode u prehranu dojenčadi.
Kompot od krušaka
Sastojci: 6 krušaka, 2 limuna, 35 dag šećera
Kruške oprati, oguliti koru i očistiti od sjemenki. Odmah nakon čišćenja svaku polovicu stavljati u vodu s limunovim sokom da ne promijeni boju. Skuhati šećerni sirup s litrom vode. Kruške složiti u staklenke i zaliti vrelim sirupom pa pasterizirati 30 minuta.
Marmelada od krušaka sa đumbirom
Sastojci: 0,5 kg oguljenih krušaka, 20 dag šećera, 5 dag đumbira, sok jednog limuna, pola vrećice želina.
Kruške narezati, svježi đumbir oguliti i narezati na kolutiće, želin izmiješati sa 3 žlice šećera. Ostatak šećera, kruške i đumbir miješati na laganoj vatri dok smjesa ne zakipi. Kuhati još 5-10 minuta, izmiksati štapnim mikserom i dodati želin sa šećerom. Nakon 5-10 minuta kuhanja marmelade stavljati u vruće, sterilizirane staklenke. Poklopiti ih, okrenuti naopačke i ostaviti tako 10 minuta. Vratiti staklenke u pravilan položaj i kad se marmelada ohladi spremiti na policu.
Salata s pečenim kruškama
Kruške narezati na kriške ili na ploške debljine oko centimetra. Svaki komad premazati sokom od limuna i zapeći na vrućoj rešetki roštilja ili grill tavi tako da omekšaju i dobiju lijepe pruge (oko 2 min. sa svake strane). Servirati s nekom zelenom salatom uz dodatak mladog kozjeg sira. Začiniti i pokapati maslinovim uljem.
Kruške u crnom vinu
Jednostavan su i mnogima omiljen desert koji se može pripremiti u bezbroj varijacija.
Sastojci: 4 kruške, 400 ml crnog vina, 1 žličica škrobnog brašna, 150 g šećera, začini po želji (klinčić, cimet, vanilija).
Kruške oguliti, ostaviti im peteljke, a donji dio malo zaravnati nožem da mogu stajati. U posudi zakuhati vino s 1 dl vode i dodati začine po želji (2 klinčića, koricu cimeta, vanilin šećer). Kruške pažljivo kuhati na laganoj vatri 15-ak minuta. Izvaditi ih na tanjur, a u polovinu vina dodati škrobno brašno da se malo zgusne. Umak preliti preko krušaka i ukrasiti ih listićima badema (ili mente) uz dodatak šlaga (ili npr. mascarpone sira) ili poslužiti s kuglicom sladoleda
