50 – 60 dag brokula svježih ili smrznutih
2 – 3 veće mrkve
2 veća krumpira
1 srednja glavica luka
1 žlica maslaca
2 žličice currya
1 l instant pileće juhe
½ šalice mlijeka
2 žlice milerama
15 dag sira Gauda
sol, papar

Svježim brokulama odvojiti cvjetiće od korijena. Korijen oguliti i sitno nasjeckati. Krumpir i mrkvu oguliti. Krumpir narezati na kockice a mrkvu na kolutiće. Luk narezati na kockice. Na zagrijanom maslacu svijetlo prepržiti luk, posuti curryem, promiješati i zaliti pilećom juhom. Krumpir, mrkvu i korijen brokula dodati u juhu, te na laganoj vatri, poklopljeno kuhati 20 minuta. Dodati cvijetiće brokula i nastaviti kuhati oko 5 – 10 minuta. Skloniti sa štednjaka i tri velike kuhače povrća izvaditi i ostaviti sa strane. Juhu električnim štapnim mikserom usitniti i vratiti na štednjak. Dodati odvojeno povrće, mlijeko, mileram, naribani gauda sir i juhu kratko zagrijati, oko 2 minute. Dodati papar i po potrebi sol.

Prethodni članakKruška – aromatične, sočne i ljekovite
Sljedeći članakPileće rolice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.