Kruška (Pyrus communis) pripada porodici ruža, kao i jabuka, dunja, breskva, šljiva i brojno drugo voće. Smatra se da je porijeklom iz male Azije, a prve kultivirane sorte selekcionirane su iz divljine još u pretpovijesno doba. Danas je poznato oko 1000 sorti, a u tome su značajan doprinos imali francuski i belgijski uzgajivači s kraja 18. stoljeća.

Najveći proizvođač krušaka je Kina s više od 15 milijuna tona godišnje, što je oko tri četvrtine svjetske proizvodnje. U Europi najviše krušaka proizvedu Italija, Španjolska i Francuska. Drvo kruške naraste u visinu i do 20 m, a može doživjeti starost i do 200 godina. Listovi su jajoliki ili eliptični, a cvjetovi bijeli ili ružičasti, skupljeni u gronje. Pojavljuju se tijekom travnja i svibnja. U narodnoj medicini mladi pupovi i listovi kruške koristili su se kao sredstvo za liječenje upala bubrega i mjehura, pijeska i kamenaca u bubregu i mjehuru te protiv noćnog mokrenja. Sadrže arbutin, no u vrlo maloj količini, pa su ih danas kod istih tegoba zamijenile brusnica i medvjetka.

Čaj od listova

1 jušnu žlicu usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon pola sata. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana.
Plodovi kruške razlikuju se, ovisno o sorti, po boji, veličini, obliku, okusu i vremenu dozrijevanja. Većina krušaka ima veće zaobljeno tijelo koje se prema peteljci sužuje u vrat različite dužine. Meso im je sočno, slatko s pomalo zrnatom strukturom. Među najpoznatije i najcjenjenije sorte pripada kruška Viljamovka. Dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Ima krupne plodove izvrsnog okusa i mirisa, pogodne za jelo i preradu.

Često ju zovu kraljicom jesenskog voća. Poklonici žestoke kapljice cijene ju kao sirovinu za dobivanje istoimene rakije. Često se u boci s rakijom nalazi i kruška koja izgledom uljepšava, a aromom oplemenjuje piće. U tu se svrhu sitni, nezreli plodovi viljamovke koji mogu proći kroz otvor boce prekrivaju staklenkama i mjesecima zriju u njima, sve do berbe. Kruška je prirodan i brz izvor energije jer sadrži značajne količine monosaharida, fruktoze, glukoze i levuloze pa je idealna kada je potrebno na brzinu utažiti glad.

Zbog vitamina B skupine pomaže organizmu da se lakše nosi sa stresom. Folna kiselina je važna za brojne metaboličke procese, obnovu stanica i crvenih krvnih zrnaca. Njen nedostatak dovodi do umora i razdražljivosti, a povećava i rizik od osteoporoze.

K vitamin ima važnu funkciju u zgrušavanju krvi. Veliki sadržaj kalija pomaže u sprječavanju pojave artritisa i reume. Od posebne su važnosti dijetalna vlakna (3,1 g na 100 g ploda) koja čuvaju zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sustava.

Prema rastvorljivosti u vodi razlikujemo topiva i netopiva biljna vlakna, a kruška, kao i većina namirnica biljnog porijekla, sadrži obje vrste vlakana. Netopiva vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) se kroz probavni trakt kreću gotovo nepromijenjena, no njihovo djelovanje osigurava redovito pražnjenje crijeva i sprječava zatvor. Na taj se način štetne tvari vrlo kratko zadržavaju u organizmu, što je osobito važno u prevenciji raka debelog crijeva.

Hrana s visokim sadržajem vlakana zahtijeva žvakanje, a žvakanje stimulira lučenje pljuvačke i sekreciju želučanih sokova. Topiva vlakna (pektin, biljne smole) se tijekom probave otapaju i stvaraju viskoznu, želatinoznu masu koja štiti probavni trakt od apsorpcije različitih supstancija, primjerice kolesterola. Tako djeluju preventivno na bolesti srca i krvnih žila. Uz to utječu i na funkciju inzulina i prirodno reguliraju razinu šećera u krvi te daju dulji osjećaj sitosti. Važno je napomenuti da se gotovo polovina ukupnih biljnih vlakana nalazi u koži kruške pa je poželjno jesti neoguljene kruške kad god je to moguće.

Kruška je bogata i fenolnim fitokemikalijama kao što su katehin, epikatehin, kvercetin, kempferol, lutein, zeaksantin, antocijani (kod crvenih krušaka), kumarična kiselina, hidroksibenzoična kiselina, ferulična kiselina itd. One imaju antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva pa se kruška povezuje sa smanjenjem rizika od bolesti koje počinju s kroničnim upalama i pretjeranim oksidativnim stresom. Smatra se da smanjuje rizik od raka želuca, crijeva i jednjaka. Često se konzumira u obliku gustog soka u kom su sadržani svi sastojci.

Kašasti sok od krušaka

Sastojci: 5 kg krušaka, 1,5 l vode, 600 g šećera, 1 limun
Kruške oprati, odstraniti im sjemenke, malo ih usitniti i kuhati s vodom dok ne omekšaju. Nakon toga propasirati i u dobiveni sok dodati šećer i sok limuna pa sve još kratko prokuhati. Vrući sok sipati u tople, sterilizirane boce i zatvoriti. Boce „utopliti“ i ostaviti da se ohlade. Kruške su poznate kao hipoalergeno voće jer daleko rjeđe uzrokuju alergijske reakcije od ostalog voća. Zbog toga se kašice od kruške među prvima uvode u prehranu dojenčadi.

Kompot od krušaka

Sastojci: 6 krušaka, 2 limuna, 35 dag šećera
Kruške oprati, oguliti koru i očistiti od sjemenki. Odmah nakon čišćenja svaku polovicu stavljati u vodu s limunovim sokom da ne promijeni boju. Skuhati šećerni sirup s litrom vode. Kruške složiti u staklenke i zaliti vrelim sirupom pa pasterizirati 30 minuta.

Marmelada od krušaka sa đumbirom

Sastojci: 0,5 kg oguljenih krušaka, 20 dag šećera, 5 dag đumbira, sok jednog limuna, pola vrećice želina.
Kruške narezati, svježi đumbir oguliti i narezati na kolutiće, želin izmiješati sa 3 žlice šećera. Ostatak šećera, kruške i đumbir miješati na laganoj vatri dok smjesa ne zakipi. Kuhati još 5-10 minuta, izmiksati štapnim mikserom i dodati želin sa šećerom. Nakon 5-10 minuta kuhanja marmelade stavljati u vruće, sterilizirane staklenke. Poklopiti ih, okrenuti naopačke i ostaviti tako 10 minuta. Vratiti staklenke u pravilan položaj i kad se marmelada ohladi spremiti na policu.

Salata s pečenim kruškama

Kruške narezati na kriške ili na ploške debljine oko centimetra. Svaki komad premazati sokom od limuna i zapeći na vrućoj rešetki roštilja ili grill tavi tako da omekšaju i dobiju lijepe pruge (oko 2 min. sa svake strane). Servirati s nekom zelenom salatom uz dodatak mladog kozjeg sira. Začiniti i pokapati maslinovim uljem.

Kruške u crnom vinu

Jednostavan su i mnogima omiljen desert koji se može pripremiti u bezbroj varijacija.
Sastojci: 4 kruške, 400 ml crnog vina, 1 žličica škrobnog brašna, 150 g šećera, začini po želji (klinčić, cimet, vanilija).
Kruške oguliti, ostaviti im peteljke, a donji dio malo zaravnati nožem da mogu stajati. U posudi zakuhati vino s 1 dl vode i dodati začine po želji (2 klinčića, koricu cimeta, vanilin šećer). Kruške pažljivo kuhati na laganoj vatri 15-ak minuta. Izvaditi ih na tanjur, a u polovinu vina dodati škrobno brašno da se malo zgusne. Umak preliti preko krušaka i ukrasiti ih listićima badema (ili mente) uz dodatak šlaga (ili npr. mascarpone sira) ili poslužiti s kuglicom sladoleda

Prethodni članakPita s kruškama i bademima
Sljedeći članakKrem juha
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.