pileća prsa
20 dkg špinata
1/2 dl ulja
2 režnja mesnate slanine
2 feferona (slatka ili ljuta, prema ukusu)
žlica senfa
sol i papar po ukusu

U vrućoj vodi blanširati špinat pa ga usitniti. Pileća prsa zasijeći nožem skoro do kraja kako bi dobili jednu veliki odrezak (filet), istući batom za meso, premazati senfom, posoliti i popapriti. Na odrezak složiti slaninu, špinat i feferone pa zarolati po dužini. Krajeve dobro uvući prema unutra (kao kod sarmi) i pričvrstiti čačkalicama. Ovako pripremljen svitak ispeći na roštilju ili gril tavi sa svih strana, na srednjoj vatri. Ako je vatra prejaka, meso će izgoriti, a ako je preslaba, piletina će se previše posušiti. Gotovi svitak poslužite s rižom kojoj ste dodali pirjano povrće (rajčice, grašak, papriku, mrkve, mahune…)

Prethodni članakKrem juha
Sljedeći članakNabujak od povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.