width=– 5 dag pinjola
– 25 dag špinata
– 10 dag naribanog parmezana
– 20 dag ovčjeg sira
– 1 jaje
– 1,5 kg janjećeg buta
– 2 žlice ulja
– 350 ml bijelog vina
– 400 ml janjećeg temeljca
– zelenje za juhu
– 1 kg mladih krumpira
– 30 dag rajčica
– ružmarin
– 2 žlice maslaca

Prepržite pinjole bez ulja. Pomiješajte parmezan i jaje, dodajte špinat i začinite. Ovčji sir narežite na komadiće i dodajte špinatu i ostalim sastojcima. Napunite but. Zamotajte ga, začinite i pričvrstite čačkalicama. Zelenje za juhu očistite i narežite na sitne komadiće. Zagrijte ulje i na njemu ispecite but sa svih strana, dodajte vino i pustite da krčka. Zatim dodajte zelenje za juhu i ružmarin. Stavite u pećnicu da se peče oko 2 sata. Postupno dodajte temeljac. U me đuvremenu ogulite krumpire, narežite ih i kuhajte. Rajčice očistite i prepolovite. Gotov but izvadite, premjestite u posudu i stavite na toplo. Umak procijedite, dodajte preostali temeljac, začinite i prokuhajte. Kuhane krumpire prepržite zajedno s rajčicama i ružmarinom.

Prethodni članakAgencija do sada LAG -ovima isplatila 1, 5 milijuna kuna iz IPARD -a
Sljedeći članakTortice od šparoga
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.