Kaneloni

251

Za nadjev:
50 dag miješanog mljevenog mesa
24 kom. cannellona
1 srednju glavicu luka
2 češnja češnjaka
2 žlice maslinovog ulja
1 žlicicu suhog timijana
1 žlicicu suhog origana
2 žlice svježe nasjeckanog peršina
sol
papar
5 dl šalše
2 žlice brašna
1 jaje
1 – 2 žlice krušnih mrvica
1 žlicu maslaca

Za umak:
4 dl pileće juhe
4 dl vrhnja za kuhanje
2 dl mlijeka
6 – 8 dag brašna
6 – 8 dag maslaca
sol
papar
muškatni oraščić
5 dag gauda sira
5 dag parmezana

Luk i češnjak očistite i sitno nasjeckajte. U tavici zagrijte 2 žlice maslinovog ulja, dodajte luk, češnjak i staklasto popržite. Meso dodajte luku i nastavite pržiti dok ne promijeni boju. Začinite s peršinom, timijanom, origanom, soli i paprom. Zatim šalšom zalijte i pustite da kuha dok tekućina ne ishlapi. Pospite s brašnom, kratko promiješajte, te maknite s vatre. Ostavite da se malo ohladi. U ohlađ enu smjesu dodajte jaje, krušne mrvice i promiješajte. Mješavinom punite cannellone. Za umak zagrijte maslac u loncu, dodajte brašno i kratko (svijetlo) popržite. Postupno dodajte juhu od povrća, vrhnje za kuhanje i mlijeko, neprestano miješajući da se ne stvore grudice. Kuhajte na laganoj vatri oko 15 – 20 minuta. Začinite paprom i muškatnim oraščićem. Dodajte naribani gauda sir i izmiješajte. Pećnicu zagrijte na 180°C. Odgovarajuću posudu za pečenje namažite maslacem, dno posude prekrijte 1/3 bešamel umaka, na to složite cannellone jednu do druge i prelijte ostatkom umaka. Pospite naribanim parmezanom i pecite oko 40 minuta.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSvinjski gulaš s pivom
Sljedeći članakAjvar na drugi način
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.