Kao neprikladne ljetne sorte krušaka treba odbaciti Srpanjsku šarenu (Coloré de juilet), Lipanjsko zlato Košija rana (Coscia precoce), Žifarovu maslovkua (Beurre Giffard), Salzburgericu, Jakovku, Zelenu Magdalenku i Tikvicu.

Pregled bioloških i gospodarskih svojstava važnijih ljetnih sorti krušaka

Od sorti krušaka veće značnje daje se ljetnim sortama. Danas imamo velik broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti krušaka. Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene jer na tržište dolaze kada se osjeća veća potražnja pa postižu veću prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastuće turističke privrede, jer dozrijevaju tijekom pune turističke sezone. Dakako, nalaze povoljno tržište i u većim potrošakim središtima, tj. gradovima. Tržište ranim kvalitetnim sortama krušaka dugo je oskudijevalo. U uzgoju su prevladale sorte sitnih plodova kao što su Salzburgerica, Tikvica, Jakovka, Zelena Magdalena, Coscia rana itd.

Novije rane ljetne sorte također su bile sitnijih plodova, primjerice Lipanjsko zlato, Lipanjska ljepotica (Bella di Giugno) itd. Tek potkraj srpnja i tijekom kolovoza imali smo sorte nešto krupnijeg ploda i bolje kakvoće, primjerice Ranu iz Fiorana, Srpanjsku šarenu, Giffardovu, Trevušku ranu, Klapova ljubimca, Starkrimson, Ranu Morettinijevu (Buttira precoce Morettini), Ranu Morettinijevu Viljamovku (William precoce Morettini), Sv. Mariju (St. Maria), Viljamovku, Crvenu Viljamovku i neke manje važne.

Od svih spomenutih sorti samo je sorta Viljamovka, zbog dobre rodnosti i kakvoće plodova kako za potrošnju u svježem stanju tako i za preradu u kompote, sokove i poznatu rakiju viljamovku ostala i dalje u uzgoju. Međutim, ona u našim ekologijskim uvjetima dozrijeva u drugoj polovini kolovoza, kada završava glavna turistička sezona i kada je tržište razmjerno dobro opskrbljeno drugim voćem, primjerice breskvama, ljetnim sortama jabuka, šljivama i stolnim grožem. Stoga Viljamovka ne postiže uvijek onu cijenu koju svojom kakvoćom zaslužuje.

Najnovije su vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka Boheme (Boem), Turandot, Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska). Ove su sorte dobili selekcionari u Italiji, a zaslužuju posebnu pažnju zbog redovite rodnosti, dobre kakvoće plodova i vremena dozrijevanja. Plodovi ovih sorti dozrijevaju u vrijeme turistčike sezone pa se lako prodaju i postižu razmjerno visoku cijenu. Posljednjih 12 godina selekcijskim radom dobiveno je više novih ranih ljetnih sorata krušaka, koje daju krupnije plodove dobre kakvoće.

Između novih ranih kvalitetnih sorata krupnijeg ploda (osim u sorte Lipanjska ljepotica, kojoj je plod sitniji) izdvajaju se i predlažu sljedeće sorte kojima plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i kolovoza – Lipanjska ljepotica (Bella di giugno), Precoce di Fiorano, Turandot, Boheme (Boem), Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska), Rana Morettinijeva (Butira precoce Morettini), Trevuška, Klapov ljubimac, Starkrimson, Dr. Gujo (Dr. Jules Guyot). Viljamovka i Crvena viljamovka (Max Red Bartlett). Za predložene sorte donosimo kratak pregled njihovih bioloških i gospodarskih svojstava.

Lipanjska ljepotica (Bella di giugno)

Talijanska je sorta srednje bujnog rasta sa slabo razgranatim krošnjama. Da se postigne bolje grananje i veća rodna površina, potrebno je sustavno provoditi prikraćivanje dužih izbojaka tijekom formiranja uzgojnog oblika sa svrhom da se više granaju. Rodi pretežno na oblicima kratkih rodnih izbojaka, to jest štrljcima, stapkama i pršljenastim rodnim granicama.

Zahtijeva tople južne položaje i plodna duboka drenirana tla. Kada se želi uzgajati na podlozi dunje, treba upotrijebiti međupodlogu jer nije podudarna (kompatibilna) s dunjom. Rano cvjeta a dobri su joj oprašivai Rana Morettinije, Trevuška i druge diploidne sorte koje rano cvjetaju. Plod dozrijeva potkraj lipnja. Prosječna mu je masa oko 60 grama, a oblik je lijepo izdužen, kruškolik. Kožica ploda je svijetložuta s hrđastim mrljama i lijepim crvenilom sa sunčane strane. Meso je blijedo žućkaste boje, slatko, sočno i vrlo aromatično. Sorta je zanimljiva zbog ranog dozrijevanja, ali ne daje velike prirode jer je plod sitan.

Prethodni članakMatična mliječ
Sljedeći članakNaredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2010
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.