Marija Rossi, sa suprugom Željkom, zamijenila je gradski život i uspješne karijere za poljoprivredu i proizvodnju prirodnih, hladno prešanih sokova. Njihova strast za zdravom prehranom i održivim uzgojem voće i povrća rezultirala je vrhunskim biljnim napitcima, koji sve više osvajaju ljubitelje prirodnih proizvoda. Ovi sokovi, ručno pripremljeni i bez ikakvih dodataka, odražavaju posvećenost obitelji Rossi kvaliteti i zdravom načinu života.

  • Što vas je inspiriralo da se nakon uspješnih karijera odlučite posvetiti poljoprivredi i otvorite OPG Rossi?

-Nakon što sam prije šest godina prešla na biljnu prehranu i počela piti sokove, uspjela sam riješiti određene poteškoće i dijagnoze u organizmu. Pozitivne promjene koje su moji tadašnji klijenti i prijatelji primijetili potaknule su me da i njima počnem cijediti sokove. Kroz vrijeme, slučajnosti su se posložile – dala sam otkaz na svom dotadašnjem poslu, a to proljeće smo se fokusirali na veću sadnju i odlučili otvoriti OPG Rossi. Suprug Željko je u potpunosti prihvatio ideju i primio se posla, tako smo započeli naše putovanje u poljoprivredi, uz proširenje proizvodnje i cijeđenja sokova.

  • Kako ste se odlučili na proizvodnju hladno prešanih sokova i koja je bila početna motivacija za tu specifičnu vrstu proizvodnje?


Vidjeli smo da na tržištu već postoje firme koje nude hladno prešane sokove, no prepoznali smo jedinstvenu priliku da klijentima ponudimo sokove od našeg vlastitog, domaćeg povrća. Krenuli smo u ovu specifičnu vrstu proizvodnje kako bismo im pružili visoku kvalitetu i svježinu izravno s naše farme, vjerujući da domaće uvijek ima posebnu vrijednost. Naša motivacija je bila pružiti prirodan, zdrav proizvod koji zadržava sve nutritivne vrijednosti, a istovremeno podržava lokalnu poljoprivredu i održivost.

Proces proizvodnje sokova

  • Možete li nam objasniti proces proizvodnje vaših sokova, od odabira plodova do dostave?


Naš proces proizvodnje sokova započinje  odabirom bobičastog voća i povrća iz našeg vrta. Sve plodove ručno beremo kako bismo osigurali vrhunsku kvalitetu. Nakon berbe, voće i povrće temeljito peremo, čistimo i hladno prešamo, što nam omogućava zadržavanje maksimalne nutritivne vrijednosti i prirodnih okusa. Sokovi se cijede pred samu dostavu kako bi na adresu došli što svježiji.

  • Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate u proizvodnji sokova i kako ih prevladavate?

Vođenje OPG-a je izazovno, posebno u današnje vrijeme. Najveći izazov nam je tržište, no upornost i kvaliteta naših proizvoda pomažu nam u prevladavanju tih prepreka. Ključnu ulogu igraju i ljudi oko nas. Posebno smo zahvalni našim bivšim klijentima koji su nas podržavali od samih početaka i pomogli nam da stvorimo svoju priču. Njihova podrška bila je neprocjenjiva u izgradnji našeg OPG-a.

Suradnja s dobavljačima iz Sesveta

  • Kako birate sezonsko voće i povrće za svoje sokove, i kako sezonske promjene utječu na vaš asortiman proizvoda?


Tijekom sezone se pobrinemo da imamo dovoljno povrća za dio zime, a u plasteniku sadimo za ostatak zimske sezone te rano proljeće, dok opet ne stignu vanjski plodovi. Bobičasto voće zamrzavamo kako bismo imali dovoljnu zalihu do dolaska svježih plodova. Tako, sezonske promjene minimalno utječu na naš asortiman proizvoda, omogućavajući nam da kontinuirano nudimo svježe i ukusne sokove tijekom cijele godine. Za vrste voća koje ne možemo sami uzgojiti, poput citrusa, ananasa i većih količina jabuka, surađujemo s dobavljačem “Mango voće i povrće” iz Sesveta. Njihovo visokokvalitetno avionsko voće značajno poboljšava naše recepte, posebno one s ananasom, te nam omogućuje da našim kupcima ponudimo najbolje moguće okuse.

  • Kako birate kombinacije voća i povrća za vaše sokove i koje su najpopularnije kombinacije među vašim kupcima?


Recepture naših sokova pomno su osmišljene i piju se u određeno vrijeme u danu. Na početku dana preporučujemo citrusne sokove koji potiču buđenje organizma i probave, dok se pred kraj dana prelazi na povrtne sokove kako bi se organizam pripremio za noć. Najpopularniji su svakako povrtni sokovi, omiljeni među našim najmlađim klijentima, ali i onima malo starijima.

“Ne bacamo ostatke voća i povrća”

  • Na koji način koristite ostatke voća i povrća nakon cijeđenja sokova i kako to doprinosi održivosti vašeg uzgoja?


Ostaci voća i povrća nakon prešanja sokova ne bacaju se. Koristimo ih kao kompost za naš vrt, čime obogaćujemo tlo i osiguravamo održivost našeg uzgoja. Ovih dana će nam biti pri kraju i prvi bioenzim od kora od naranče pa se veselimo njegovom testiranju.

  • Što vas je potaknulo na nabavu indijskih pataka i kako one pomažu u vašem vrtu?


Jednog dana smo primijetili da su nam puževi uništili oko 30 flanaca kovrčavog kelja, pa smo odmah sljedeći dan otišli po patke. Kako ne koristimo umjetna sredstva i prirodno se borimo protiv nametnika, bilo je logično da nam u vrt ušetaju William i Kate koji nam pomažu u tom zadatku.

  • Kako se nosite s vremenskim nepogodama kao što su suše i obilne kiše, te na koji način to utječe na vaš urod?


Za sada nismo imali većih posljedica od nevremena. Ipak, vremenske nepogode kao što su suše i obilne kiše uvijek predstavljaju izazov. Protiv suše se borimo sustavnim navodnjavanjem, što nam omogućava da održimo potrebnu vlažnost tla i podržimo zdrav rast biljaka.

Edukacija kupaca putem društvenih mreža

  • Kako se vaša filozofija održivosti i zdravog života odražava u svakodnevnom poslovanju vašeg OPG-a, i na koji način educirate svoje kupce o prednostima vaših proizvoda?


Naša filozofija održivosti i zdravog života ogleda se u korištenju ekoloških praksi uzgoja i proizvodnji prirodnih sokova bez dodataka. Kupce educiramo putem društvenih mreža i direktnih razgovora, naglašavajući pravilno skladištenje i zdravstvene prednosti naših proizvoda.

  • Kakvu podršku ili povratne informacije dobivate od svojih kupaca i kako vam to pomaže u unapređenju vaših proizvoda?


Komunikacija s klijentima nam je izuzetno bitna i svaku povratnu informaciju cijenimo, jer nam to pomaže unaprijediti naše poslovanje. S obzirom na to da su naši sokovi svježi i bez ikakvih dodataka, važno nam je da klijenti budu svjesni potreba za pravilnim skladištenjem, odnosno držanjem na hladnom, kako bi se spriječilo brzo kvarenje.

  • Koji su vaši planovi za budućnost OPG-a Rossi, posebno u pogledu širenja dostave vaših sokova izvan Zagreba?


Naši planovi za budućnost OPG-a Rossi uključuju širenje dostave naših sokova izvan Zagreba. Trenutno smo u pregovorima s nekoliko dostavnih službi kako bismo osigurali brzu i sigurnu dostavu. Ključno nam je pronaći odgovarajuću ambalažu i prijevoznika koji će razumjeti važnost brzine isporuke, jer ne želimo slati sokove zamrznute. Na taj način želimo osigurati da naši proizvodi zadrže svoju svježinu i kvalitetu prilikom dostave do kupaca diljem Hrvatske.

RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ

Izvor i foto: horecapro.hr

Prethodni članakCrni pinot je posebna sorta, poznata po svojoj delikatnosti
Sljedeći članakSabatina 2024. u Malom Lošinju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.