Jedan od najvećih problema u proizvodnji šljive predstavlja virus šarke šljive (PPV – Plum Pox Virus). On izaziva sušenje vrhova mladica, postupno odumiranje stabla te opadanje plodova prije no što dozru.

Sorte šljive tolerantne na šarku

Danas postoje sorte koje su tolerantne na šarku, a od njih su najzastupljenije sorte iz čačanske selekcije (čačanska rana, čačanska ljepotica, čačanska najbolja…). One se osim tolerantnošću na virus šarke odlikuju i svojim okusom i aromom kojom podsjećaju na bistricu, najrašireniju i omiljenu sortu u našim krajevima. Nove sorte koje su pogodne za uzgoj u Hrvatskoj još su uvijek u introdukcijskim pokusima i ne mogu se zasad kupiti u našim rasadnicima.

Te nove sorte kao što su Haganta, Hanita, Jojo, Topfirst, Topfive, Toptaste i Katinka takođ er su otporne na virus šarke, a zbog krupnoće i kvalitete ploda zaslužuju svoje mjesto u uzgoju u Hrvatskoj, posebice zato jer su prikladnije za svježu potrošnju.

Jojo šljive

Prva sorta koja je bila otporna na šarku. Roditelji su joj sorte Or tenauer i Stanley. Srednje je bujna sorta koja rano cvate, a dozrijeva početkom rujna. Samooplodna je, te ra đa redovito i obilno. Plod je srednje velik do velik (46 g), ovalan i tamno plave boje. Meso je čvrsto i sočno te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkasto-kiseli.

Hanita šljive

Srednje bujna do bujna sorta, a kod obilnog roda mogući je lom grana. Dozrijeva sredinom kolovoza (oko blagdana Velike Gospe) i sporo pa je potrebna višekratna berba. Samooplodna je te redovito obilno rađ a. Boja ploda je plava (svjetlija nego Jojo). Plod je krupan i duguljast (35 do 40 g) te snažnog mirisa i izvrsnog okusa. Kožica je baršunastog izgleda, a meso zlatno-žuto i lako se odvaja od koštice. Meso ploda je vrlo mekano kada plod dozre. Otporna je na šarku. Izvrsna je desertna sorta, a pogodna je i za pečenje.

Haganta šljive

Roditelji su sorte Čačanska najbolja i Valor. Srednje bujna sorta, s položenijim kutovima grananja što olakšava formiranje i održavanje uzgojnog oblika. Dozrijeva obilno krajem kolovoza, početkom rujna. Djelomično je samooplodna, a preporučeni oprašivači su Hanita, katinka i čačanska ljepotica. Plod je krupan do vrlo krupan (67 g ), izdužen i teži 50 do 80 g. Kožica je tamno plave boje, a meso čvrsto, sočno, žuto do zlatno žuto te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkasti i uravnotežen.

Topfive šljive

Umjereno bujna sorta šljive kojoj se lagano formira uzgojni oblik. Roditelji su čačanska najbolja i Auerbacher. Cvate srednje kasno, a dozrijeva krajem srpnja. Samooplodna je sorta koja obilno rađa. Plod je tamno plave boje kožice, izduženo okruglast. Meso je čvrsto i sočno, svijetlo žute boje te izvrsnog okusa. Pogodna je za svježu potrošnju i pečenje.

Katinka

Srednje bujna sorta šljive s položenim kutovima grananja. Roditelji su sorte Ortenauer i Ruth Gerstetter. Cvate srednje rano i samooplodna je, a dozrijeva krajem srpnja. Obilno i redovito rađa. Plodovi su srednje veličine te tamno ljubičaste do plave boje kožice. Meso je čvrsto, bijelo-žučkasto, ugodnog okusa te se dobro odvaja od koštice. Dobro podnosi transport, a može i dugo trajati. Pogodna je za svježu potrošnju, kolače.

Topking

Sorta je tolerantna na šarku šljive. Roditelji su sorte čačanska najbolja i Italian Prune. Srednje bujna sorta koja srednje kasno cvate, a dozrijeva krajem kolovoza. Samooplodna je, te rađ a redovito i obilno. Plod je srednje veličine (38 g), duguljast, tamnoplave boje s maškom na površini. Meso ploda je svijetlo žute boje, čvrsto i sočno te se lako odvaja od koštice. Okus je izvrstan, a pogodna je za svježu potrošnju i pečenje. Dugo dozrijeva te se dobro se čuva.

Topfirst

Sorta šljive otporna na virus šarke šljive. Roditelji su čačanska najbolja i Ruth Gerstetter. Srednje je bujna sorta koja srednje rano cvate, a dozrijeva krajem srpnja. Samooplodna je sorta, ali se preporučuje oprašivač. Rađ a redovito i obilno. Plod je krupan (45 g), ljubičaste do plave boje, s prisutnim maškom na površini ploda. Meso je žute do crvene boje i sočno te se lako odvaja od koštice. Dobrog je okusa, te je pogodna za svježu potrošnju i pečenje. Prema nekim autorima najbolja stolna sorta šljive u tom vremenu dozrijevanja. Bere se oko 15 dana.

Prethodni članakU pripremi novi sustav osiguranja u poljoprivredi
Sljedeći članakSvinjski gulaš s pivom
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.