Marelica je voćka koja je vrlo tražena zbog svojih plodova ugodnog okusa. Mogu biti slatki pa do kiselkasti, a pogodni su za jelo u svježem i sušenom stanju ili za preradu u pekmeze, džemove i sokove.

Najveći problem kod marelice je što ona kreće vrlo rano u proljeće pa često u našim krajevima mogu stradati pupovi i cvjetovi od kasnih proljetnih mrazeva. Drugi veliki problem marelice je apopleksija (naglo sušenje stabla) koja se može javiti nekoliko godina nakon sadnje. Apopleksija je skupni naziv za naglo sušenje stabla marelice uslijed napada virusa ili bakterija. U nekim voćnjacima starim oko 10 godina, apopleksija može izazvati gubitak čak 10 – 25% stabala. Ova dva navedena problema glavni su razlozi za razvijanje novih sorata kako bi se proizvodnja marelice povećala i dovela do sigurnije razine.
Na Popisu sorti voćnih vrsta 2011. godine navedeno je 50 sorata marelica koje se mogu naći u Hrvatskim rasadnicima. Ovdje predstavljamo nekoliko novih sorata koje nisu na Popisu sorti voćnih vrsta u Hrvatskoj. Da bi ih se uvrstilo na taj popis treba ih prvo ispitati kroz istraživanja kako bi se utvrdilo da li su pogodne za uzgoj u Hrvatskoj.

Sylvercot

Rana sorta (sredina lipnja) porijeklom iz SAD-a. Cvate rano pa nije pogodna za područja gdje se javljaju kasni proljetni mrazevi. Plod je velik (oko 70 g) i izdužen (podsjeća na Orangered ili Pinkcot). Boja je narančasta s oko 20% rumenila. Okus je lagano kiselkast, što uz smanjenu slatkoću daje ugodnu svježinu i harmoniju. Dobro podnosi manipulaciju i transport.

Hargrand

Boja ploda je zagasite narančasto crvene boje. Uz prorjeđivanje, plod postiže izvrsnu veličinu (5,5 cm). Meso ploda je čvrsto, narančaste boje. Ugodnog je okusa i sočno te se lako odvaja od koštice. Pogodno je za svježu potrošnju. Dobro podnosi niske temperature. Dozrijeva od polovice srpnja. Samooplodna je sorta, ali prisutnost druge sorte kao oprašivača pospješuje rodnost. Relativno je otporna na smeđu trulež, bakterijsku pjegavost i rak.

Harlayne

Plodovi su srednje veličine, narančaste boje sa crvenim nahukom. Dozrijeva krajem kolovoza. Zadovoljavajuća veličina ploda se postiže prorjeđivanjem. Meso je čvrsto, aromatično i ukusno te se lako odvaja od koštice. Najbolje ju je koristiti za svježu potrošnju, ali je dobra i za pekmeze i kompote. Otporna je na niske temperature. Treba ju saditi na sunčanim položajima, a uspjeva i u vlažnim uvjetima. Ne podnosi „mokru nogu“. Rodnost je dobra. Relativno je otporna na smeđu trulež, bakterijske pjege i canker. Kasni proljetni mrazevi mogu oštetiti cvjetove.

Bergarouge

Sorta krupnih plodova svijetle narančaste boje s tamno crvenim nahukom. Jedna od rijetkih srednje kasnih sorata koje razvijaju crvenu boju ploda. Vrlo ugodnog okusa te je pogodna za svježu potrošnju. Cvate srednje kasno, djelomično je samooplodna pa se preporučuju oprašivači Hargrand, Harogem i Bergeron. Dozrijeva početkom srpnja. U pojedinim godinama bakterijska pjegavost može stvarati probleme.

Harogem

Cvate srednje kasno, ali ne podnosi dobro niske temperature. Boja ploda je narančasta s crvenim nahukom. Plodovi su mali i spljošteni. Meso ploda je čvrsto i narančasto, slatkog i ugodnog okusa, vrlo mirisno. Pogodna je za svježu potrošnju. Dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je sorta. Otporna je na rak i smeđu trulež.

Kuresia

Porijeklom je njemačka sorta koja dozrijeva krajem srpnja. Plodovi su srednje veličine, okrugli. Svijetlo narančaste boje s crvenim nahukom na osunčanoj strani. Meso je svijetlo narančaste boje i čvrsto. Okus je vrlo aromatičan, sočan i slatkasto-kiseli. Meso se dobro odvaja od koštice. Cvate srednje rano i samooplodna je. Rodnost je dobra i redovita. Otporna na virus šarke šljive (PPV).

Goldrich

Sorta je porijeklom iz SAD-a, a cvate srednje rano. Plodovi su narančaste boje, vrlo krupni (5,5 – 6 cm), nepravilnog oblika. Meso je čvrsto i sočno, harmoničnog i aromatičnog okusa te se lako odvaja od koštice. Plodovi se ne raspucavaju. Plodovi su pogodni za manipulaciju i transport. Djelomično je samooplodna. Dozrijeva u srpnju. Dobri oprašivači su Aurora, Pinkcot, Sylvercot.

Tardicot

Plod je blago ovalnog oblika, narančaste boje. Dobre je čvrstoće i ugodnog okusa. Dobro podnosi transport i kasne proljetne mrazeve.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠareni cheesecake
Sljedeći članakIsplativost proizvodnje SUNCOKRETA u 2012.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.