Najveći proizvođač lješnjaka je Turska s oko 70 % ukupne svjetske proizvodnje. Slijedi Italija s oko 20 %, a zatim Španjolska, SAD i dr.
Hrvatska svojom proizvodnjom lješnjaka ne podmiruje niti 5 % svojih potreba. Znači, od ukupne količine potrebne za preradu Hrvatska uvozi više od 95 % lješnjaka. U novije vrijeme podižu se manji nasadi lijeske na privatnim posjedima, ali je to još uvijek daleko od naših potreba.
Lijeska se nalazi u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada naše Vlade.
Postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina.
Investicijske potpore za lijesku
Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenutog Operativnog programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno o tome je li investicija svrstana u jednostavnu ili složenu. Prema pravilniku o poticajima za voćarske vrste, lijeska spada u drugu skupinu. Za lijesku poticaj iznosi 16 800,00 kn/ha, ili 22 700,00 kn/ha na područjima od posebnoga državnog interesa.
Osim poticaja za podizanje nasada, postoje i poticaji za godišnje održavanje nasada lijeske i iznose 2500,00 kn/ha. Minimalna površina koja se potiče je 0,5 ha.
Zahtjevi za poticaj
Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon završetka sadnje lijeske. Za razdoblje najviše tri roka sadnje unatrag.
Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu nakon pregleda podignutog nasada. Uz državne poticaje u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi.
Sadnja lijeske
Lijeska je kultura koja dospijeva u puni rod između pete i sedme godine. Sustav uzgoja lijeske prvenstveno ovisi o primjeni mehanizirane berbe. Razmak sadnje lijeske kreće se od 4 x 2 m pa do 4 x 4 m, ovisno o nagibu tla i bujnosti sorte. Minimalan broj sadnica lijeske za ostvarivanje poticaja je 300 kom./ha.
