Kada govorimo o uštedi, uzgojem vlastita povrća potrebe četveročlane obitelji mogu se podmiriti s površine od 100 m2. Dakako, što je veća površina povrtnjaka to će prinosi biti veći, no, i manji povrtnjak racionalnim korištenjem može dati zadovoljavajuće prinose.
Potrebe, želje i mogućnosti
Vrlo je važno napraviti dobar plan uzgoja, koji ovisi isključivo o potrebama pojedinca ili obitelji. Dakako, mnogi bi vlasnici povrtnjaka željeli uzgajati različite vrste povrća što zahtijeva više prostora. Kako bismo što racionalnije iskoristili svoj prostor, uzgajamo samo one vrste koje najčešće ili najviše koristimo ili ono što najviše volimo. Kako bismo i s manje površine dobili zadovoljavajuće prinose, moramo se pridržavati rokova sjetve ili sadnje, odnosno dobrog plodoreda, ali i primjenjivati kombiniranu ili miješanu sadnju te postrni uzgoj.
Na nekim gredicama tijekom sezone uzgajat ćemo nekoliko vrsta povrća jedno za drugim, dok će nam na nekim gredicama jedna vrsta rasti cijelu sezonu. Ako u rano proljeće posijemo grašak, nakon berbe na istu gredicu možemo posaditi rajčicu, papriku, kupus, kelj ili neko drugo povrće. Ako pak na gredicu posijemo mrkvu, ona će tu ostati sve dok ju ne potrošimo, često sve do jeseni kada ćemo ju izvaditi i spremiti za zimsku potrošnju.
Kod planiranja povrtnjaka vodite računa i o mogućnostima. Neke povrtne vrste zahtijevaju više njege i pažnje, pa ako nemamo previše slobodnog vremena radije ćemo uzgajati vrste koje traže manje njege. Moramo voditi računa i o vodi jer i ona je skupa, a ljeti je možda i neće biti dovoljno. Zato trebamo skupljati kišnicu. Što se gnojiva tiče, ono nam u kućnom povrtnjaku gotovo i neće trebati, dovoljan će biti kompost koji ćemo također pripremati sami.
Kako osnovati povrtnjak
Želimo li osnovati povrtnjak, prvo moramo obratiti pozornost na izbor pravilnog položaja koji bi trebao biti što sunčaniji, jer sjena zgrada ili velikog drveća nije pogodna za rast biljaka jer će prinosi biti smanjeni. Na zaštićenim mjestima biljke će najbolje napredovati. Gdje ne postoji zaštita od vjetra, dobro je posaditi red jagodičastog voća (maline, ribiz ili ogrozd) kao zaštitu na sjevernoj i istočnoj strani vrta. Veličina povrtnjaka ovisi o veličini zemljišta na kojem će se nalaziti. Ipak, naš povrtnjak ne mora biti jako velik jer se već na maloj površini može mnogo toga uzgojiti.
Za uzgoj začina dovoljan je jedan četvorni metar povrtnjaka. Dio povrtnjaka u kojem ćemo cijele sezone imati dovoljno salate i mrkve veličine je oko 5 m2. Vrt koji će uz vješto korištenje zemljišta u potpunosti zadovoljiti potrebe četveročlane obitelji ne treba biti veći od 30 m2.
Očito je da već s malom površinom zemlje možemo postići velike uspjehe u berbi ako racionalno rasporedimo površinu povrtnjaka. Kako bi svaki dio zemljišta bio na dohvat ruke, što je nužno zbog kasnijeg održavanja i uređivanja, pri planiranju moramo obratiti pozornost na sljedeće – širina gredice je maksimalno 150 cm, dok je širina stazica 20 – 30 cm.
Kada jednom napravimo plan rasporeda unutar povrtnjaka i podijelimo ga na gredice, nije ga potrebno mijenjati nekoliko godina. Jedino je tako moguć pregledni plan plodoreda. Najbolje je napraviti skicu povrtnjaka u mjerilu 100 : 5 (100 cm u prirodi jednako je 5 cm na papiru), na koju će te unijeti sve mjere. Složene oblike i podjele najbolje je u vrtu označiti oznakama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNOVA EUROPSKA POŠAST
Čagalj – šakal
Sljedeći članakPrve zaštite vinograda protiv štetnih organizama!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.