Brojne su poznate, ali i manje poznate bobičaste vrste voća koje se uzgajaju na našem području i komercijalno i hobistički. One se razlikuju se u boji, okusu i teksturi. Ovi plodovi su popularni širom svijeta zbog svoje bogate hranjive vrijednosti i raznih zdravstvenih koristi.
Foto pixabay.com
Bobičasto voće sve je popularnije
Zadnjih godina sve više se u fokus stavlja zdrava i funkcionalna hrana, pa tako bobičasto voće dobiva na sve većoj popularnosti. Bobičasto voće s razlogom smatramo pravom riznicom nutrijenata koji našem organizmu pomažu u jačanju imunološkog sustava i upravljanju optimalnog rada cjelokupnog organizma, zbog toga se svrstava u kategoriju „superfood“ hrane.
Ono je puno antioksidansa (antocijani, flavonoidi i polifenoli) i tanina, ali i brojnih vitamina (npr. C, E i A) i minerala. Ovi spojevi pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa u tijelu, čime se smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput raka, dijabetesa i bolesti srca. Brojne studije sugeriraju da konzumacija bobičastog voća može doprinijeti poboljšanju općeg zdravlja.
Svi navedeni benefiti ukazuju na potrebu i mogućnost uzgoja bobičastog voća u komercijalne svrhe, ali i za hobističke potrebe. U nastavku ćemo spomenuti neke poznate (borovnica, malina, kupina, ribiz, jagoda, aronija) i manje poznate vrste koje su nepravedno zapostavljene (brusnica, goji, drijen, ogrozd, josta, boysenberry), a koje se mogu pronaći na našim prostorima.
Tablica 1. Izvor: gospodarski.hr, doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Borovnica
Borovnica ima plitki korijen pa je stoga osjetljiva na sušu. Stoga je u svim područjima gdje tijekom vegetacije nema dovoljno pravilno raspoređenih oborina treba redovito navodnjavati. Ono na što svakako treba obratiti pozornost je tlo/supstrat u kojem se uzgaja, a on mora biti odgovarajuće pH vrijednosti (tablica 1.) kako bi uzgoj bio optimalan i moguć. Rezidba je ključna za održavanje zdravlja biljaka i povećanje prinosa. Rezidba u kasnu zimu ili rano proljeće – uklonite sve mrtve, oštećene ili bolesne grane. Također, prorijedite grane kako biste poboljšali cirkulaciju zraka unutar grma. Formiranje grma – prvih nekoliko godina fokusirajte se na formiranje snažnog, dobro razgranatog grma. Preporučene sorte za uzgoj na okućnicama i vrtovima su: Bluecrop, Duke, Elliot i Legacy.
Foto pixabay.com
Crveni i crni ribiz
Ribiz je izuzetno otporna biljka, vrlo pogodna za ekološki uzgoj. Za podizanje nasada ribiza potrebno je prije same sadnje napraviti analizu tla, prvenstveno je potrebno izmjeriti pH tla (optimalan pH u tablici 1.) Odgovara mu slabo kiselo, rastresito tlo sa sadržajem humusa više od 3 %. Za uzgoj zahtijeva terene s blažim nagibom sa zračnim strujanjima. Uzgaja se u obliku žive ograde, špalira i grma (isljučivi način u intenzivnoj proizvodnji). Potrebno je redovito obavljati rezidbu, dok biljka miruje (kasna zima ili rano proljeće). Crni ribizl daje najbolje plodove na jednogodišnjim granama, dok crveni daje najviše plodova na granama koje su narasle kao postrani izboji na dvo i trgodišnjim granama. Preporučeni sortiment crnog ribiza: Ben Lomond, Titania, Ben Sarek. Preporučeni sortiment crvenog ribiza: Jonkheer van Teets, Red lake, Rovanda.
Ogrozd
U našoj zemlji ogrozd se uzgaja na malim površinama, uglavnom na okućnicama, te se iz tog razloga ne evidentira u statistikama. Njegovi plodovi mogu se jesti sirovi i prerađeni, imaju mnoga zdravstvena svojstva i dozrijeva među prvima tijekom vegetacije jer sazrijevanje počinje već u lipnju, a osim toga daje i obilne prinose. Relativno lagana njega i mali zahtjevi ogrozda druge su prednosti zbog kojih ga je vrlo lagano uzgajati. Na položajima gdje su intenzivni hladni vjetrovi tijekom zime, grmovi ogrozda stradavaju od mrazeva. To znači da je za uzgoj ogrozda potrebno birati zaklonjena mjesta. Rezidba ogrozda je dosta slična rezidbi crnog ribizla. Najkrupnije bobice i najviše njih daje na jednogodišnjim granama. Preporučene sorte za uzgoj su: Hinnonmaki red, Invicta i Hinnonmaki yellow.
Jagoda
Najopćenitija podjela jagoda je na mjesečarke i jednorotke. Za industrijsku proizvodnju češće se koriste jagode jednorotke koje dozrijevaju u svibnju i lipnju, dok su za jednostavnije i kućne nasade prikladnije jagode mjesečarke (plod donose od svibnja do rujna). Za jagode su najpovoljniji položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Postoje različiti sustavi uzgoja jagoda, a u kućnim vrtovima se najčešće koristi uzgoj na gredicama na crnoj foliji. Postavljaju se 2 reda s razmacima između biljaka u redu 20-25 cm, a između redova 40 cm. Neke od prednosti uzgoja na crnoj foliji je sprječavanje rasta korova, održavanje fizičke strukture tla, povećanje topline i vlažnost tla te ubrzavanje sazrijevanja plodova. Preporučene sorte jagoda mjesečarki: Albion, Seascape, Mara des Bois, Tristar.
Malina
Vrlo poželjna kultura za uzgoj na našim okućnicama i vrtovima zbog svoje široke iskoristivosti je i malina. Traži svježu klimu s dovoljno oborina. Dosta je osjetljiva na rane jesenje mrazeve koji mogu načiniti značajne štete cvjetnim pupovima i izbojima. Maline vole sunčana mjesta, ali mogu tolerirati i djelomičnu sjenu. Osigurajte im mjesto koje dobiva najmanje 6-8 sati sunca dnevno. Od ekspozicija, u našim uvjetima, najbolje su sjeverne ekspozicije jer su hladnije i sporije gube vlagu, dok se na većim nadmorskim visinama prednost daje južnim ekspozicijama. Tlo za uzgoj mora biti rastresito, propusno i slabo kiselo, bogato organskim tvarima (pH u tablici 1.). Obogatite tlo s kompostom ili stajskim gnojem kako biste poboljšali strukturu i plodnost tla.
Sustav uzgoja malina ponajviše ovisi o osobinama sorte, planiranoj agrotehnici i pomotehnici te mehanizaciji. Pravilan odabir sustava uzgoja značajno utječe na rentabilnost proizvodnje. Najčešće korišteni sustavi uzgoja malina su sustav žive ograde, sustav traka te sustav šiba u kvadratnoj i pravokutnoj sadnji. Što se tiče uzgoja na okućnicama najpopularniji je sustav uzgoja uz žicu (sustav žive ograde). Uzgoj u uspravnom obliku zauzima manje prostora u vrtu, jer su redovi uski i može se posaditi više malina na manjem prostoru. Drugo, ovaj način uzgoja omogućuje lakše održavanje i brže branje plodova. Za okućnice, preporučuju se sorte koje su manje zahtjevne i otpornije na bolesti. Neke od popularnih sorti za kućni uzgoj uključuju: Polana, Autumn Bliss (dvorodna), Heritage.
Kupina
Jedna od najotpornijih i prilagodljivijih bobičastih vrsta je kupina, a može rasti u različitim uvjetima. Voli nešto kiselije tlo i osunčana mjesta. Sadnja kupine osim u jesen, može se obaviti i u proljeće. Kako bi sadnja bila uspješna biljke treba redovito navodnjavati. Kupine obično trebaju potporu jer imaju viseće stabljike koje se ne mogu samostalno držati uspravno. Možete koristiti razne tehnike potpore, poput mreža, žica ili drvenih stupova. Sve zanimljivije postaju sorte koje nemaju trnje, posebice kada se radi o uzgoju za vlastite potrebe. Preporučene sorte koje su jednostavne u uzgoju u pogledu zaštite i njege su: Black Satin, Loch Ness (bestrna), Navaho, Thornfree (bestrna).
Josta
Josta je oplemenjivanjem stvoreni hibrid koji spada u skupinu jagodičastog (bobičastog) voća. Nastao je križanjem crnog ribiza (Ribes nigrum) i ogrozda (Ribes uva-crispa). Riječ je o biljci izrazito otpornoj na štetnike, bolesti i niske temperature do -40 °C. S obzirom da dobro podnosi niske, a lošije visoke temperature, josta voli veće nadmorske visine koje ponekad dosežu i više od 1.200 metara. Josta se može uzgajati na sličan način kao i ribiz.
Preferira bogato, plodno tlo i puno sunca, ali može tolerirati i blagu sjenu. Najbolje vrijeme za sadnju je proljeće i jesen, a biljke se dobro slažu s ogrozdom. U fazi mirovanja, biljka se ne zalijeva i ne gnoji, a može se pokriti malčem kako bi se zaštitila od mraza. Kada se sadi u vrtu, važno je odabrati sunčano mjesto i dobro drenirano tlo. Uzgoj joste u posudama također je moguć, ali je važno odabrati dovoljno veliku posudu koja će omogućiti dovoljno prostora za korijenje. Preporučene sortre za uzgoj: Jostine, Jogranda, Jostaki.
Aronija
I aronija je izuzetno otporna i prilagodljiva vrsta. Može se uzgajati u područjima oštre kontinentalne klime te na tlima koja nisu pogodna za uzgoj drugih voćnih vrsta. Heliofitna je vrsta i traži puno svijetla, stoga treba obratiti pozornost o položaju na kojem se uzgaja. Navodnjavanje je obavezna mjera jer u sušnim uvjetima plodovi budu manji i još više trpki.
Jedna je od vrsta s najbogatijim sadržajem biljnih fenola. Aroniju je najbolje saditi u jesen, a preporuka je pri tome koristiti dvogodišnje kontejnerske sadnice. Sadnice bi trebale imati dobro razvijen korijenov sustav te 3 do 5 izdanaka. U komercijalnom i hobističkom uzgoju uglavnom se koristi oblik grma. Grm aronije da bi imao punu produktivnost treba imati 15 do 25 rodnih grana. Kako bi se to postiglo potrebno je svake godine provoditi pravilnu rezidbu. Preporučeni sortiment: Nero, Viking, Aron.
Brusnica
Uzgoj brusnice može biti izazovan, ali s pravim znanjem i pažnjom moguće je uspješno uzgajati ove kiselkasto-slatke voćke na okućnici. Brusnice su izuzetno zdrave, bogate antioksidansima i vitaminom C, te su popularne zbog svoje sposobnosti rasta na kiselim tlima. Potrebno je pripremiti tlo dodavanjem organske tvari poput treseta ili komposta kako biste snizili pH vrijednost.
Brusnice je najbolje saditi u rano proljeće ili kasnu jesen dok su biljke u stanju mirovanja. Njega nasada uključuje redovito navodnjavanje, provođenje optimalne gnojidbe te korištenje mulch-a kako bi se smanjio rast korova i zadržala potrebna vlaga u tlu.
Pravilna rezidba pomaže u održavanju zračne cirkulacije i sunčeve svjetlosti unutar grma. Poželjna je sadnja više sorti kako biste osigurali oprašivanje i povećali prinos. Preporučene sorte za uzgoj u RH: Howes, Mc Farlin, Pilgrim.
Goji
Goji bobice smatraju se voćem s najviše antioksidativnih svojstava te su također izvor karotenoida i željeza, zbog toga se sve više uzgajaju. Goji preferira sunčana mjesta, ali dobro podnosi i djelomičnu sjenu. Tijekom ljetnih mjeseci goji bobice imaju veće zahtjeve prema vodi pa o tome treba voditi računa. Za postizanje optimalnih prinosa potrebno je provoditi pravilnu i redovitu rezidbu. Najčešći sustavi uzgoja su kišobran, cilindrični model i model s tri razine.
Goji daje rod od kraja ljeta, pa sve do prvih mrazeva. Za uzgoj goji bobica u Hrvatskoj preporučuju se sorte koje su prilagođene lokalnim klimatskim uvjetima i koje imaju dobre rezultate u takvim okruženjima. Iako nije velik izbor sorti prilagođenih našim podnebljima, nekoliko sorti pokazalo se uspješnim u uzgoju. Evo nekoliko preporučenih sorti goji bobica za uzgoj u Hrvatskoj: Ningxia, Sweet Lifeberry, Big Lifeberry, Crimson Star.
Boysenberry
Boysenberry je hibridna bobičasta vrsta koja je nastala križanjem maline, kupine, duda i loganberryja. Ova voćka je poznata po svojim velikim, tamnocrvenim plodovima koji imaju slatkasti okus s blagom kiselinom.
Foto pixabay.com
Boysenberry preferira umjerenu klimu s puno sunca. Dobro će uspijevati u područjima s blagim zimama i toplim ljetima. Idealno je saditi ih na mjestima s dobrim drenažom kako bi se spriječilo zadržavanje vode. Rezidba je obavezna kako bi se uklonile stare i oštećene grane te potaknuo rast novih izdanaka.
Preporučeni sortiment: Thornless Boysenberry (bestrna), Newberry, Boysen.
Drijen
Drijen je vrsta koja je otporna na sušu i jaku insolaciju te može uspjeti na različitim tipovima tla, a najbolje uspijeva na vapnenastim tlima i mjestima koja nisu izložena kasnim proljetnim mrazovima. Uzgaja se plantažno ili u obliku grma, ovisno o tipu proizvodnje (hobi ili komercijalni). U nas se ne uzgaja u velikim količinama, stoga na Sortnim listama nema preporučenih sorti, možemo spomenuti nekoliko zanimljivih za uzgoj: Degenfeld, Titus i Lokov.
Pročitajte još:
Zaštita plodova bobičastog voća od uzročnika bolesti
