Kruške dozrijevaju kod nas od lipnja do kraja listopada. Postoji vrlo veliki broj sorata, od starijih do novijih. Razlikujemo rane sorte krušaka koje dozrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja, srednje sorte krušaka koje dozrijevaju od sredine srpnja do kraja kolovoza, jesenske sorte koje dozrijevaju od početka do kraja rujna i zimske sorte krušaka koje dozrijevaju od početka do kraja listopada. Rane sorte su većinom sitnijeg ploda, srednje i kasne sorte su krupnog ploda. Kasne zimske sorte krušaka moraju neko vrijeme odstajati da bi se mogle konzumirati.
Lipanjska ljepotica ( Bella di Giugno)
Ova kruška potječe iz Italije. Jedna od prvih krušaka po dozrijevanju. Kruška dozrijeva krajem lipnja ili početkom srpnja zavisno o godini. Oko 46 dana prije Viljamovke. Plod je sitan do srednje krupan, oko 60 g. Rodnost je dobra i obilna. Sklona je alternaciji, ako je godinu prije obilno rodila. Plod je izduženog kruškolikog oblika. Osnovna boja pokožice je svijetlozelena pokrivena s 20-60 %-tnom dopunskom crveno smeđom bojom sa sunčane strane. Meso je blijedo žućkaste boje, srednje čvrsto, slatko kiselkastog i aromatičnog okusa. Plod brzo brašnavi ako ostane dulje na stablu. Kruška cvate rano, diploidna je. Oprašuju je Rana Morettinijeva i Trevuška. Stablo je srednje bujno. Kompatibilna je s dunjom.
Tikvica Nagowitz ( Nagowitz Birne, Petrovača )
Stara sorta kruška opisana oko 1770.g. Dozrijeva sredinom srpnja. Plod je malen, oblika tikvice. Osnovna boja pokožice je svijetlozelena. Meso je žućkasto, srednje sočno, skladno kiselkastog okusa. Plod stajanjem na stablu brzo požuti i pobrašnavi. Kruška cvate srednje kasno. Stablo je bujno i uspravno, srednje guste krošnje. Stablo ima naglašeni vršni rast i uski kut grananja. Sklono je ogolijevanju donjeg dijela krošnje. Sklona je alternaciji.
Turandot kruška
Novija je talijanska kvalitetna rana ljetna sorta kruška dobivena križanjem između sorti Dr. Jules Guyot i Bella di Giugno (Lipanjska ljepotica). Uzgojio ju je L. Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliju. Plodovi dozrijevaju u prvom tjednu srpnja i postižu visoku prodajnu cijenu jer tada nema puno voća, a posebice kvalitetnih krušaka većeg ploda. Plod je srednje veličine (prosječne mase od 160 grama), kruškolika oblika, sa zeleno-žućkastom kožicom i nahukanim crvenilom sa sunčane strane. Općenito možemo reći da je plod vrlo atraktivnog, privlačnog i lijepog izgleda. Meso koje ima ova kruška je čvrsto, sočno i vrlo ugodnog okusa. U vrijeme dozrelosti plodovi ne podliježu brzo brašnjavljenju, što je inače svojstveno za rane ljetne sorte, a mogu se čuvati u hladnjači i do mjesec dana.
Ova kruška razvija stabla srednje bujnog rasta s proširenim krošnjama, a rano ulazi u produktivnu dob. Cvate rano (5 do 6 dana prije Viljamovke). Sorta je autosterilna, pa se ne može oploditi vlastitim peludom. Od ranih sorti dobro je oprašuje Tosca, koja cvate u podjednako vrijeme. Rodi dobro i redovito. Sortu možemo uspješno uzgajati cijepljenu na podlozi dunje jer ima dobar kompatibilitet s dunjom, odnosno kvalitetnim podlogama dunje MA i BA 29.
Boheme kruška
Novija je talijanska vrlo kvalitetna rana ljetna sorta kruška dobivena križanjem između sorti Conference i Dr. J. Guyot. Uzgojio ju je L.Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliju. Dozrijeva u prvih deset dana srpnja, odnosno 35 dana prije Viljamovke. Plod je srednje veličine (prosječne mase 160 grama), kruškolika oblika, zelene svijetložute boje, a katkada ima izraženu u manjoj mjeri hrđu u području oko čaške. Meso je bijelo, sitnozrno, sočno, vrlo slatko, aromatično kao u Viljamovke. Cijepljena na sjemenjake kruške razvija bujna stabla, a cijepljena na podlozi dunje srednje bujna. Ima dobar kompatibilitet (podudarnost) s podlogama dunje BA 29 i Cts 212. Vrijeme cvatnje je srednje. Samoneoplodna je pa je dobro oprašuju sorte Tosca, Viljamovka i Harrow Sweet. Rodi dobro i redovito. Plodovi su prikladni za potrošnju u svježem stanju i za proizvodnju gustih i bistrih sokova. Mogu se čuvati u hladnjači do dva mjeseca.
Kruška Carmen
Sortu je uzgojio L. Rivalta na Institutu za voćarstvo u Forliju, kraj Ravene, i to križanjem između sorti Dr. J. Guyot i Bella di Giugno. Plodovi dozrijevaju od 20. do 31. srpnja. Plod ove kruške je dunjolikog oblika, srednje velik do velik (prosječne mase 190 grama). Kožica je žućkaste boje, a prekrivena je u velikoj mjeri crvenilom (od 30 do 40 % površine). Na kožici su izražene lijepe velike lenticele. Meso je bijelo, sočno, dosta fine teksture, slatko, aromatično i ugodna okusa, a stajanjem nakon berbe ne postaje brzo brašnjavo. Stabla su srednje bujnog rasta s uspravnim granama. Rano ulazi u produktivnu dob. Kompatibilna je s dunjom. Vrijeme cvatnje je srednje. Samoneoplodna je, a dobri su joj oprašivači sorte Conference, Norma, Tosca i Viljamovka. Plodovi dobro podnose transport. Plodovi se mogu dobro čuvati u hladnjači, gdje se za vrijeme čuvanja proširuje lijepa crvena boja, koja plodu daje posebice atraktivan izgled.
Kruška Etrusca
Sortu je uzgojio E. Bellini na Institutu za voćarstvo Sveučilišta u Firenci i to križanjem između sorti Coscia i Gentile. Plodovi dozrijevaju krajem srpnja, odnosno 30 dana prije Viljamovke. Plod ove kruške je srednje velik, osim u slučaju preobilne rodnosti kada je manji. Lijepog je kruškolikoga oblika, s kožicom temeljne zeleno-žućkaste boje, a preko nje dolazi na većoj površini ploda lijepa karmin-crvena boja na 20-30 % površine, koja daje plodu izuzetno lijep izgled. Meso ploda je bijele boje, polufine teksture, topivo, ali malo brašnjavo, ako stoji nakon berbe. U trenutku dospjelosti plod ima dobar okus s izraženom aromom. Razvija srednje bujna do bujna stabla. Kompatibilna je s dunjom. Cvate srednje, a dobro je oprašuju Abbé Fetel i druge diploidne sorte istog vremena cvatnje. Rodi redovno i obilno.
Kruška Tosca
To je vrlo kvalitetna ljetna sorta, a uzgojio ju je E. Bellini 1993. godine na Institutu za voćarstvo Sveučilišta u Firenci, i to križanjem između sorti Coscia i Viljamovka. Plodovi dozrijevaju krajem mjeseca srpnja, odnosno 24 dana prije Viljamovke. Plod ove kruške je velik, izrazito kruškolika oblika. Kožica ploda je žute boje, a na sunčanoj strani ima izraženo lijepo crvenilo, što joj daje posebno lijep izgled. Meso je slatko, aromatično, savršenog okusa. Inače plodovi ne prezrijevaju brzo. Razvija stabla srednje bujnog rasta. Ima dobar afinitet s podlogama dunje pa se može uzgajati direktno cijepljena na dunju. Rano cvate. Ima dobru klijavost peluda pa može oploditi ranocvatuće sorte. Dobri su joj oprašivači Hardijeva, Coscia i Santa Maria. Predstavlja zamjenu za sortu Coscia. Rano prorodi, a rađa redovito i obilno.
Rana Morettinijeva kruška
Plodovi dozrijevaju u trećoj dekadi srpnja. Plod je kruškolika oblika, srednje veličine s masom od 140 grama. Kožica ploda je zeleno-žućkasta s vrlo lijepim crvenilom preko ploda sa sunčane strane. Meso ploda je bijelo, kompaktno, sočno, slatko kiselkasto i aromatično. Razvija vrlo bujna stabla s dobro razgranatim piramidalnim krošnjama. Redovito i obilno rodi, a rano počinje rađati. Za uzgoj zahtijeva toplije položaje i plodna tla. Uzgajana u hladnim područjima daje sitnije plodove slabe kakvoće. Kompatibilna je s dunjom. Cvate rano do srednje rano, a dobri su joj oprašivači Lipanjska ljepotica, Trevuška, Viljamovka, Fetelova i Boskova bočica.
