Divlji šipak (Rosa canina), poznat i po nazivima divlja ruža, šipurak, šipek, šip, pasja ruža i dr. može izrasti u visok trnovit grm, do dva metra. cvjeta u lipnju i srpnju, cvjetovima svijetloružičaste boje, ugodna mirisa, dok su plodovi jajastog oblika, crveno-narančaste boje, kiselkasto-gorkog okusa i sadrže velik broj tvrdih sjemenki. Plodovi se ubiru u jesen, u rujnu, listopadu i studenome, prije nego što prezore, a koriste se svježi i osušeni.
Vrsta je koja se teško razmnožava reznicama. Iako se u literaturi navodi da se genetski materijal majke u velikom dijelu prenosi na potomka, uočeno je da se potomci bitno razlikuju od majčinske biljke, a i međusobno.
Priprema reznica
Kod razmnožavanja reznicama bitno je da reznice budu neoštećene i debljine olovke. reznice treba odrezati na tri do četiri vidljiva pupa. Donji dio reznice treba odrezati ravno odmah ispod pupa, a gornji dio ukoso iznad pupa, tako da viši dio bude na strani pupa. Na taj način će voda koja bude došla na vrh reznice skliznuti od pupa i time spriječiti mogući razvoj gljivica i trulež pupa. Također će se na taj način potaknuti aktivnost i razvoj tog vršnog pupa. Tako pripremljene reznice treba umočiti u hormonski prah za ukorjenjivanje odrvenjelih reznica.
Nakon što se reznice umoče u hormonski prah treba ih posaditi u supstrat.
Preporučljivo je taj supstrat pomiješati s perlitom koji će zadržati vlagu u supstratu i tako omogućiti stalnu vlažnost potrebnu za ukorjenjivanje.
Supstrat treba stalno biti vlažan pa se preporučuje redovito zalijevanje. Kako bi se smanjilo kolebanje vanjskih uvjeta, reznice se mogu poklopiti prozirnom plastičnom bocom. očekivani rezultat ukorjenjivanja je najviše 20- 25 %. razlog tome je izrazito teško ukorjenjivanje divljeg šipka te brzi napad gljiva truležnica koje tada uzrokuju trulež dijela reznice koji se nalazi u supstratu. Zato bi bilo dobro da se za ukorjenjivanje koristi sterilan supstrat.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrednosti uzgoja stupastih jabuka
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu i lovstvo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.