U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje. To se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne reflektirajuće folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu. To pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.
Klimatske promjene koje su sve izraženije posljednjih godina znatno utječu na voćarsku proizvodnju, a proizvođači voća su prisiljeni tražiti nova rješenja i uvoditi nove tehnologije kako bi postigli redovite i visoke prirode, ali i zadovoljavajuću kvalitetu plodova voća. Iz godine u godinu voćari se sve više suočavaju s problemom visokih temperatura u vrijeme dozrijevanja odnosno berbe plodova.
Razvoj boje plodova
Upravo to vrijeme prije berbe je ključno za razvoj boje plodova. Boja ploda specifično je svojstvo vrste (sorte). U većine voćnih vrsta promjena boja kožice, a u manjoj mjeri i mesa, prvi je znak dozrijevanja plodova. Nakon zametanja ploda boja je kožice zelena zbog prisutnosti pigmenta klorofila. Kako plodovi sazrijevaju, razgrađuje se magnezij-organski kompleks koji je sastavni dio klorofila i promjene njihove boje. Odnosno plodovi postupno gube zelenu boju, a sve više dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani, karotenoidi, ksantofili i dr.), čime se mijenja boja kožice ili mesa ploda (ili i jednog i drugog).
Navedene su tvari u plodu već i ranije sintetizirane, ali najizraženije su u stupnju potpune zrelosti i nisu ranije toliko uočljive zbog dominantnosti klorofila. Tvorba karotenoida (žuta ili narančasta boja) izražena je u marelice, breskve, limuna i dr.. A antocijani (crvena i plava boja) izraženiji su u trešnje, višnje, šljive, jabuke, jagode i drugih vrsta.
Tvari koje daju boju voću prisutne su u malim količinama i pripadaju kemijski različitim skupinama spojeva. Dok primarni (specifični) pigmenti voća koje mu daju karakterističnu boju prirodne su tvari. Stvaraju se u vrijeme zrenja i posebno dozrijevanja, a najizraženije su u stupnju potpune zrelosti. Temeljna je boja kožice ploda zelena ili žuta, a dopunska može biti crvena. U različitim tonovima i nijansama crvene, narančaste ili ružičaste.
O čemu ovisi boja ploda?
Boja kožice plodova voća ovisi o vrsti, sorti, položaju ploda u krošnji, uvjetima uzgoja i drugim čimbenicima. Zna se da unutar jedne vrste postoje sorte različite boje kožice, ali često boja plodova jako varira i unutar jedne sorte. Tako su u trgovinama nerijetko deklarirane sorte pod istim imenom. Zbog boje izgledaju različito, najčešće zbog različita područja uzgoja, položaja nasada, osvijetljenosti krošnje, položaja plodova u krošnji i slično.
Kako je već rečeno, intenzivnije bojenje plodova nastupa neposredno prije berbe, a intenzivnu boju (svojstvenu za sortu) plodovi razvijaju uz dovoljnu količinu svjetla, kao i većom razlikom između dnevnih i noćnih temperatura zraka upravo u tom razdoblju, jer tada je pojačana sinteza antocijana uz prisutnost i povećanu aktivnost enzima fenilalaninamonij- liaze, tzv. „PAL enzima“. Jednako tako, niske noćne temperature reduciraju gubitak šećera u kožici ploda, smanjujući disanje, pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Vrlo često u praksi svi ovi uvjeti nisu zadovoljeni. Posljedica toga je slabija odnosno nedovoljna obojenost plodova voća. Njeni su uzroci manjak svjetlosti zbog smanjenog intenziteta svjetla te kraći fotoperiod odnosno niži solarni kut u jesen popraćen nedostatkom nižih temperatura.
Reflektirajući pokrovi u nasadima
Iz tog razloga u traženju rješenja za ublažavanje ovog problema i postizanje adekvatne obojanosti plodova voća. U mnogim europskim zemljama pokrenuta su istraživanja koja uključuju postavljanje reflektirajućih pokrova u nasade nekoliko tjedana prije berbe. Jedan od takvih pokrova je i reflektirajuća folija Lumilys™. Folija ima sljedeća svojstva: namotana je u role, širine 260 cm, a duljine 100 metara. Lako se reže i prilagođava duljini redova u nasadu. Osigurava vodopropusnost: 10 l/m2/sec. Vrlo brzo se i lako instalira i postavlja u nasade na način da se: folija (podloga) raširi unutar redova te pomoću elastičnih i zatezajućih traka i poliamidnih kuka se pričvrsti za deblo. Vrlo je važno foliju pravovremeno postaviti između redova – preporučljivo je foliju instalirati od 4 do 6 tjedana prije berbe.
Reflektirajuće folije osiguravaju optimalnu distribuciju svjetla po cijelom nasadu (osigurava 30 % više svjetla u svim vremenskim prilikama); osigurava optimalni razvoj crvene boje; ne oštećuje zatravljeni međuredni prostor; otporna je na vjetar i UV- zračenja; podnosi mehaničku izloženost (mogućnost normalnog prolaska traktora između redova); povećava profitabilnost po hektaru, a isplativost je uočljiva već nakon 1-2 sezone.
U Hrvatskoj je također provedeno preliminarno istraživanje o utjecaju reflektirajuće folije Lumilys™ na fizikalno-kemijska svojstva plodova jabuke klonova Jonagold i Fuji. Istraživanje je provedeno tijekom 2017. godine. U suradnji između Poljoprivrednog instituta Osijek i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta Zavoda za voćarstvo.
Folija je bila postavljena sukladno preporuci 4-6 tjedana prije berbe ovisno o sorti. Za svaku sortu u istraživanja su bila uključena stabla kod kojih je bila postavljena folija unutar redova. S prostornom udaljenošću i kontrolna stabla (bez postavljene folije unutar redova). Plodovi s pokusnih stabala kao i stabala kontrole ubrani su u optimalnom roku berbe i analizirani u laboratoriju Zavoda za voćarstvo. Dobiveni rezultati su ukazali na pozitivan utjecaj reflektirajuće folije Lumilys™ na veličinu ploda (masa i dimenzije). Također i na bolji razvoj boje plodova kao i pojedina fizikalno-kemijskih svojstava.
Nakon provedenih mjerenja boje kolorimetrom i analizom kromatskih vrijednosti utvrđeno je da su plodovi koji su uzeti sa stabala gdje je unutar redova bila postavljena reflektirajuća folija imali veći intenzitet crvene boje. Također manji intenzitet žute boje u odnosu na plodove s kontrolnih stabala. Ovakva istraživanja upućuju na velik potencijal reflektirajuće folije Lumilys™ u dostizanju standarda (povećanje dopunske boje kod obojenih klonova jabuka) čime se značajno može povećati tržišna vrijednost plodova. Stoga bi bilo poželjno provoditi daljnja istraživanja u različitim agroekološkim uvjetima. Te na različitim lokacijama posebno na sortama kod kojih se javlja problem razvoja adekvatne boje specifične za sortu.
