Među najvažnije štetnike bresaka i nektarina ubrajamo lisne uši (Aphididae) i savijače, odnosno uzročnike crvljivosti plodova (Cydia, Anarsia). Tu su i tripsi (Thrips, Taeniothrips) te štitaste uši (Pseudaulacaspis). Povremeno i lokalno mogu se pojaviti i drugi nametnici, npr. crveni voćni pauk, fitofagne stjenice, pipe ili svrdlaši te cikade ili cvrčci. U odnosu na jabučaste voćne vrste (npr. jabuku i krušku), za njihovo suzbijanje u našoj zemlji imamo manji broj dopuštenih kemijskih pripravaka. Svakom bi nasadu u pogledu biljnog zdravstva trebalo pristupiti pojedinačno. Godišnji program zaštite treba prilagoditi pojavi ekonomski značajnih štetnih organizama u prethodnoj sezoni i aktualnim meteorološkim (ne)prilikama. Jedan od ekonomski najštetnijih je breskvin savijač (Cydia molesta), čije gusjenice napadaju izboje i plodove.
Savijači – važna skupina štetnika voćaka
Oko 160.000 različitih vrsta kukaca ubrajamo u leptire (red Lepidoptera). Mnogi od njih vrlo su značajni štetnici u poljoprivredi. Štete ne čine odrasli leptiri, jer su im usta oblikovana u savijeno rilo prilagođeno sisanju i lizanju. Štete čine njihove ličinke (gusjenice), koje imaju usni ustroj za grizenje.
Postoje različiti sustavi podjele leptira, ali po poljoprivrednom se značaju posebno ističu savijači (Tortricidae). Samo u nekih vrsta savijača gusjenice doista savijaju list. Najvažniju skupinu štetnika voćaka čine savijači plodova, čije su ličinke jedna od nekoliko skupina uzročnika crvljivosti. Osim jabučnog savijača (Cydia pomonella), kruškina savijača (Cydia pyrivora) i šljivina savijača (Cydia funebrana), među najvažnije vrste ubrajamo i breskvina savijača (Cydia molesta).
Podrijetlo i rasprostranjenost
Breskvin savijač (Cydia molesta) podrijetlom je iz Japana, odakle je najprije prenesen u Ameriku, a zatim u Europu. Početkom 1920-ih prvi se put pojavio u Primorskim Alpama (u Francuskoj i Italiji). Nakon završetka Drugoga svjetskog rata pronađen je u voćnom rasadniku kraj Poreča (Kovačević, 1947.). Ubrzo nakon toga proširio se u svim našim krajevima u kojima se uzgaja breskva. Danas je to općenito raširena i ekonomski vrlo štetna vrsta, ne samo u nasadima bresaka i nektarina nego i u voćnim rasadnicima.
Kako izgleda breskvin savijač?
Leptir breskvina savijača sličan je šljivinu savijaču. Crnosive je boje, dug oko 6 mm, s rasponom krila od 11 do 13 mm. Prednja krila su tamnosiva, u sredini gotovo crna, a sa strane nešto svjetlija. Stražnja krila su smeđesiva, obrubljena svijetlim dlačicama.
Najviše napada breskvu i dunju, rjeđe jabuku i krušku, a pronađen je i na šljivi, marelici i bademu. Osim plodova, ličinke napadaju i izboje.
Prezimljenje i napad na mlade izboje
Kao i jabučni savijač, prezimljuje u stadiju gusjenice na skrovitim mjestima ispod kore drveta. Gusjenice se u leptire preobražavaju već krajem zime, pa prve leptire možemo pronaći već krajem ožujka (Tablica 1). Ženke prezimljujuće populacije nakon kopulacije odlažu 100 do 200 jaja, obično na naličje vršnog lišća.
Nakon približno 7 do 14 dana mlade se ličinke pojedinačno zavlače u vrške mladih izboja. Ondje prave silazne hodnike duge 5 do 7 cm. Napadnuti se izboji svijaju, pocrne i osuše. Pritom napad breskvina savijača ne smijemo zamijeniti s napadom breskvina moljca.
Do punog razvoja jedna ličinka može napasti više mladica (2 do 4). Šteta zato može biti vrlo velika jer se, često uz smolotok, osuše sve mladice na pojedinim voćkama. Zbog toga je prezimljujuća populacija breskvina savijača osobito opasna u rasadnicima i mladim nasadima.
Razvoj i broj generacija
Odrasla gusjenica naraste 9 do 10 mm, nakon čega se zakukulji. Sedam do 13 dana poslije bilježimo pojavu leptira druge generacije. Gusjenice prezimljujuće populacije ružičaste su boje, a gusjenice ljetnih populacija gotovo bijele.
Potpuni razvoj od odloženog jaja do odraslog oblika traje oko mjesec dana. Ovisno o meteorološkim uvjetima, ova vrsta tijekom sezone zato razvija tri do četiri generacije. Zbog relativno brzog razvoja razvojni se oblici uzastopnih pokoljenja često preklapaju. Zato odrasle leptire u voćnjacima nalazimo tijekom cijele vegetacije.
Napad na plodove bresaka i nektarina
Gusjenice ljetnih populacija napadaju plodove. U plod se zavlače kod vršnog dijela, na mjestima gdje se dodiruju dva ploda ili gdje plod dodiruje list. Zatim izjedaju njegovu unutrašnjost.
Uzročnicima crvljivosti znatno su jače napadnute kasne sorte bresaka i nektarina. One, naime, još razvijaju plodove u vrijeme pojave završnih generacija savijača.
U jednom plodu može biti i više gusjenica breskvina savijača. Hodnike u plodovima pune izmetom, a na izlaznom otvoru ploda obično se vide nakupine smole. Gusjenice jesenske populacije pred zimu traže u pukotinama kore pogodno mjesto za prezimljenje.
Breskvin savijač ukratko
- Tijekom sezone razvija 3 do 4 generacije, koje se često preklapaju.
- Prvi leptiri pojavljuju se već krajem ožujka ili početkom travnja.
- Jedna ženka odloži 100 do 200 jaja, obično na naličje vršnog lišća.
- Razvoju pogoduju temperature od 20 do 30 °C i relativna vlažnost zraka od 70 do 80 %.
- Pri srednjim dnevnim temperaturama nižima od 16 °C ženke ne odlažu jaja.
Praćenje brojnosti feromonskim kućicama
S klimatskim promjenama prvi se leptiri pojavljuju već krajem ožujka ili početkom travnja. Za usporedbu, 1980-ih i 1990-ih prvi su leptiri bilježeni tek početkom svibnja. Jaja odlažu na naličje vršnih listova ili kod vrha mladica.
Populacija savijača prati se postavljanjem složivih kućica s ljepljivim dnom u koje se stavljaju feromoni (spolni mirisi). Tako pratimo i stvarnu potrebu za suzbijanjem te optimalne rokove tretiranja. Na taj način možemo utvrditi početak leta, najveću brojnost (kritične brojeve) i završetak razvoja pojedine generacije savijača i moljaca (Tablica 1).
Provedeno je sedmogodišnje istraživanje brojnosti leptira breskvina savijača u manjim mješovitim voćnjacima bez primjene kemijskih pesticida u središnjem dijelu Međimurja. Prema njemu, godišnje možemo prosječno očekivati ulov od oko 700 leptira. Ulovi su najbrojniji u srpnju i kolovozu (prosječno nešto više od 170 jedinki) (Tablica 1). Praćenje u posljednje tri godine (2024., 2025. i 2026.) pokazuje da se najveća (kritična) brojnost bilježi sredinom svibnja te krajem lipnja, u srpnju i kolovozu.
| Godina | III. | IV. | V. | VI. | VII. | VIII. | IX. | X. | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2020. | 7 | 238 | 214 | 158 | 227 | 226 | 123 | 20 | 1.213 |
| 2021. | 1 | 7 | 99 | 71 | 91 | 64 | 18 | 0 | 351 |
| 2022. | 1 | 8 | 106 | 60 | 194 | 331 | 42 | 0 | 742 |
| 2023. | 0 | 4 | 27 | 54 | 101 | 86 | 49 | 0 | 321 |
| 2024. | 5 | 72 | 60 | 80 | 162 | 145 | 63 | 21 | 608 |
| 2025. | 0 | 67 | 149 | 272 | 239 | 197 | 56 | 12 | 992 |
| 2026. | 4 | 52 | 121 | 75 | 185 | 156 | 63 | 22 | 679 |
| Prosječno | 3 | 64 | 110 | 110 | 171 | 172 | 59 | 11 | 701 |
Suzbijanje breskvina savijača
Breskvin savijač i breskvin moljac suzbijaju se odrezivanjem i spaljivanjem napadnutih vršaka izboja. U mladim nasadima suzbijanje je potrebno ako je zaraženo više od 5 % izboja.
U starijem nasadu ne treba rano započinjati suzbijanje savijača (npr. sredinom ili krajem svibnja). Štete na izbojima u nasadu s razvijenim rodnim volumenom krošnje, naime, ne mogu biti velike. Tjedni ulovi od nekoliko desetaka leptira ili više smatraju se kritičnim brojem.
Suzbijanje uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina obično počinjemo sredinom ili krajem lipnja. Ponavljamo ga prema potrebi, vodeći računa o karenci insekticida s obzirom na početak dozrijevanja i planirane rokove berbe plodova.
Kada suzbijati?
- Mladi nasadi: ako je napadnuto više od 5 % izboja.
- Kritičan broj: nekoliko desetaka ili više leptira tjedno u feromonskoj kućici.
- Stariji nasadi: ne treba rano započinjati suzbijanje jer štete na izbojima ne mogu biti velike.
- Plodovi: zaštitu obično počinjemo sredinom ili krajem lipnja, uz obvezno poštivanje karence.
Insekticidi u integriranoj i ekološkoj proizvodnji
U integriranoj proizvodnji broj pripravaka za njihovo suzbijanje je ograničen. Smjernicama je dopuštena primjena (eko)toksikološki prihvatljivijih insekticida: Coragen SC (K = 14), Mimic SC (K = 14) i Affirm WG (K = 7). Tijekom dozrijevanja i prije berbe plodova mogu se koristiti biološki insekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (npr. Belthirul, Lepinox Plus WP; karenca NP, nije primjenjivo).
U integriranoj proizvodnji voća ne preporučuje se primjena sintetskih piretroida. Iznimno ih možemo koristiti samo jednom u sezoni, npr. deltametrin (Decis EC i dr.), esfenvalerat (SumiAlpha), lambda-cihalotrin (Karate Zeon i dr.) i tau-fluvalinat (Mavrik FLO, Evure).
(Eko)toksikološki su znatno prihvatljiviji regulatori razvoja kukaca (RRK). To su npr. tebufenozid (Mimic SC; 1 do 2 puta, karenca 14 dana), noviji klorantraniliprol (Coragen SC; jednom, karenca 14 dana) te emamektin-benzoat (Affirm WG; 2 puta, karenca 7 dana). U ekološkom voćarstvu vrlo je prikladan biološki insekticid na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.) (Belthirul, Lepinox Plus WP; 2 do 3 puta, karenca NP).
| Pripravak | Namjena | Primjena | Karenca |
|---|---|---|---|
| Coragen SC (Shenzi, Voliam) | breskvin savijač | 0,18 l/ha (najviše 1x) | K = 14 |
| Mimic SC | breskvin savijač | 0,9 l/ha (najviše 2x) | K = 14 |
| Affirm WG | breskvin savijač | 3 do 4 kg/ha (najviše 2x) | K = 7 |
| Affirm Opti WG | breskvin savijač | 1,5 do 2,5 kg/ha (do 3x) | K = 14 |
| Asset Five, Abanto, Krisant* | zelena uš | 0,7 do 1 l/ha (najviše 2x) | K = 2 |
| Mospilan SG | lisne uši i moljac | 0,3 kg/ha (najviše 1x) | K = 14 |
| Carpovirusine EVO 2 | breskvin savijač | 1 l/ha (do 10x u sezoni) | K = 3 |
| Lepinox Plus WP, Belthirul** | savijač i moljac | 0,75 do 1,5 kg/ha (do 3x) | K = NP |
* Biljni ili botanički insekticidi prikladni za ekološku proizvodnju.
** B.t.k. = biološki insekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (npr. Belthirul WP, Lepinox Plus WP, Biobit). Neki su dopušteni za breskvu i nektarinu (Lepinox Plus). Ostali su dopušteni za primjenu u voćkama radi suzbijanja gusjenica dudovca i gubara (npr. Belthirul WP, Biobit), pri čemu učinkovito suzbijaju i breskvina savijača.
Ne zaboravite na smeđu trulež
Istodobno sa suzbijanjem uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina treba provoditi i mjere zaštite od uzročnika smeđe truleži (Monilinia).
