Kakvu sadnicu kupiti?
Prvo i osnovno – sadnice treba kupovati isključivo u rasadnicima, jer bi to trebalo biti određeno jamstvo da se njome pravilno postupalo na putu do prodajnog mjesta. Drugo, takav rasadnički materijal proizvodi se pod stručnim nadzorom, kojim se osigurava, prije svega, ispravno zdravstveno stanje i sortna čistoća plemke i podloge. Kao i u svakom poslu, i tu se može pogriješiti, no pogreške su zanemarivo male.
„Oprema“ sadnica
Kako treba biti „opremljena“ sadnica koja se stavlja u prodaju? Svaka sadnica treba imati deklaraciju na kojoj su navedeni sljedeći podaci: naziv i sjedište organizacije koja je sadnicu proizvela, vrstu voćke i sortu, vrstu podloge i naziv, broj deklaracije, datum izdanja i rok sadnje. Pri kupnji posebno treba obratiti pozornost na starost sadnice, zdravstveno stanje, razvijenost i izgled korijena, mehaničke povrede i opći izgled sadnice. Veličina sadnice značajan je čimbenik, jer za sadnju su najbolje jednogodišnje, a manje su pogodne dvogodišnje i trogodišnje jer se teže primaju. Zdravstveno stanje vrlo je važno. Sadnice ne smiju biti zaražene virusnim bolestima. Posebno od raka korijena, koji se prepoznaje po izraslinama.
Unatoč ovome, česta je pojava da se prodaju sadnice koje ne podliježu zakonskim odredbama i za koje nitko ne jamči da je to upravo tražena sorta. Takve sadnice prodaju se na sajmovima i tržnicama. Sadnice voćaka proizvedene prema Zakonu o sadnom materijalu mogu prodavati samo ovlaštene organizacije, što jamči sigurnost u sorti i kvaliteti sadnice. Danas se uglavnom prodaju sadnice proizvedene cijepljenjem od svih vrsta voćaka, a podloga može biti vegetativna ili generativna.
O podlozi ovisi da li će buduća voćka biti „normalna“ ili patuljasta, odnosno o tome ovisi bujnost i razvijenost. Mnogi misle da su tzv. patuljaste sorte jabuka nešto posebno, ali to nije tako, jer ako je neka sorta na slabo bujnoj podlozi, bit će patuljasta, odnosno na bujnoj podlozi ili sjemenjaku bit će vrlo bujna i razvijena. Naši standardi predviđaju da voćne sadnice moraju biti kod jabuka najmanje 5 osnovnih korijena, kod kruške 3 i svaki korijen da je barem 20 cm dug.
Nadzemni dio kod jabuke, kruške, dunje, šljive, trešnje, marelice i badema mora biti najmanje 100 cm, a kod breskve, višnje, kruške, na dunji, lijeske i jabuke na slabo bujnoj podlozi najmanje 70 cm. Također je važno da sadnica bude 10 mm promjera tik iznad cijepljenog mjesta. Način vađenja sadnica u rasadniku utječe na kakvoću, jer kod odvajanja sadnica od zemlje trga se korijenje, koje se ne bi smjelo osušiti. Na način vađenja i daljeg rukovanja posebno je osjetljivo koštičavo voće, kao trešnja, breskva i višnja.
Čuvanje sadnica do sadnje
Kupljenu sadnicu treba kad se izvadi iz zemlje zaštititi od isušivanja korijena. Nerijetko se može vidjeti kako se sadnice nose u ruci ili voze na prtljažniku automobila, a da korijen nije omotan ni papirom. Do trenutka sadnje sadnica se drži u zemlji, okomito ili položeno, na sjenovitu mjestu; bitno da je korijen u zemlji zaštićen od isušivanja ili smrzavanja. Kraće vrijeme sadnica se može čuvati i na balkonu, terasi ili prostoriji koja se ne zagrijava, s time da je korijen zamotan u vlažni papir ili krpu i omotan plastičnom folijom (vreća za smeće).
Sadnja voćaka – kopanje jame
Veličina jame za sadnju ovisi o strukturi tla. Uglavnom treba nastojati da jame budu što šire jer korijenje koje voćku hrani, uzima hranu iz sloja zemlje do 50 cm dubine, a glavni korijen, koji uglavnom održava ravnotežu i dovodi voćki potrebnu vodu, ide dublje. Ako je jama uska i duboka, usmjerili smo korijen voćke u dubinu, pa se kasnije nema kuda širiti i u dubljim slojevima nema dovoljno zraka, te on odumire i voćka počinje propadati. Preporučuje se da jama za voćku bude široka od 0,8 do 1 metra. Dubina ovisi o tlu i dovoljna je 50 – 60 cm, s tim da se jama još mora produbiti prekapanjem bez izbacivanja zemlje, kako bismo korijenu osigurali potrebnu vodu. To je vrlo važno kod tla s tvrdom podlogom jer voćke sađene u jame s tvrdom laporastom podlogom propadaju. Najbolje je jamu iskopati u jesen kako bi se tlo namrznulo, a štetnici preko zime uništili.
