Šljivu (Prunus domestica) ubrajamo u vrlo raznoliku voćnu vrstu koja uglavnom uspijeva u područjima sjeverne geografske širine. Širenjem stranih sorata koje su tolerantne na virus šarke šljive (Plum pox virus) (npr. stanley, president, ruth gerstetter, california blue, bluefre, čačanska rana, čačanska ljepotica, čačanska najbolja i dr.) nesvjesno smo uništili domaću autohtonu sortu bistricu ili požegaču.
Strane i unesene sorte šljiva tolerantne na virus šarke šljive (PPV) istovremeno su izvor zaraze na udaljenosti do 1.000 m zračne linije za vrlo osjetljivu bistricu, a vrlo učinkoviti širitelj ove bolesti su lisne uši.
Iako struka opisuje približno 2.000 europskih sorata šljive, vrlo je malo onih poput naše bistrice (požegače) koje odlikuje meso plodova odličnoga okusa što se lako odvaja od koštice, a mogu se koristiti kao svježi, osušeni, prerađeni u marmeladu, kompot, te rakiju, vino i ocat.
Europske sorte šljiva nisu previše zahtjevne prema ekološkim uvjetima, možemo ih uzgajati u područjima sa 700 do 1.400 mm godišnjih oborina, čak do 900 m nadmorske visine, traže dovoljno duboka i ploda tla sa neutralnom reakcijom (pH 6 do 7), većina ih dobro podnosi niske zimske temperature, ali ih može oštetiti kasni proljetni mraz. Sorte šljiva su spram oprašivanja vrlo raznolike, neke su samooplodne (npr. california blue, čačanska ljepotica), a neke su samoneoplodne pa za normalnu rodnost traže međusortno križanje polena (npr. president, čačanska rana, čačanska najbolja).
Postoje i djelomično samooplodne sorte šljiva (npr. stanley, ruth gerstetter, bluefre) koje se jednim dijelom oplođuju vlastitim polenom, ali zahtijevaju i cvjetni prah primjerenih sorata oprašivača. Šljiva je entomofilna voćna vrsta, pa je prisutnost pčela tijekom cvatnje vrlo važna. Iako neželjeni organizmi napadaju šljive u različitim sustavima uzgoja, mjere zaštite koje poduzimaju njihovi vlasnici su vrlo različite. U manjim voćnjacima uz okućnice, osim zimskog tretiranja bakarnim fungicidima, većina vlasnika krajem cvatnje suzbija šljivine osice (Hoplocampa spp.).
Šljivine osice lete tijekom cvatnje, privlači ih bijela boja latica cvijeta, pa se njihova populacija može pratiti bijelim ljepljivim pločama. Redovito se javljaju u kritičnim populacijama. Njihove ličinke (pagusjenice) napadaju tek zametnute plodove šljiva koji naknadno masovno otpadaju. Suzbijamo ih nakon cvatnje, u primjenom insekticida manje opasnih za pčele, u večernjim satima kad oprašivači ne lete.
Lisne uši na šljivama (Brachycaudus, Hyalopterus, Phorodon) su redovita pojava u našim krajevima, a pored uobičajenih šteta od ishrane biljnih sokova na vršnom lišću i mladicama (uvijanje lišća, slabiji porasti mladica, pojava “medne rose” s čađavicama koje nagrđuju plodove) vrlo su štetne zbog prijenosa virusa šarke šljive. Stoga nakon cvatnje šljiva prednost dajemo pripravcima koji osim šljivinih osica suzbijaju i lisne uši. Samo ako je napad uši sredinom ili u drugoj polovici svibnja još uvijek vrlo jak, moguće je koristiti i vrlo selektivne insekticide koji suzbijaju samo uši (npr. Pirimor, Teppeki) ili koristimo pripravke koji pored lisnih uši učinkovito suzbijaju šljivine osice (Hoplocampa) ili postrano djelotvorno umanjuju napad i šljivina savijača (npr. Mospilan).
Šljivin savijač
Šljivinog savijača (Cydia funebrana) ubrajamo među najvažnije štetnike šljive u našoj zemlji. Uzročnik je “crvljivosti” u vrijeme dozrijevanja plodova koji se u pravilu ne suzbija u manjim voćnjacima uz okućnice (vikendice), ali u plantažnim nasadima šljiva potrebno je provoditi redovite mjere usmjerene zaštite. Ovaj štetnik razvija dvije generacije godišnje, a dinamika leta odraslih leptira je slična jabučnom savijaču (vidi Histogram 1.), ali brojnost leptira je značajno veća. Mnogo je štetnija druga generacija, dok prva samo ponekad uzrokuje otpadanje nezrelih (zelenih) plodova. Leptir šljivina savijača je dosta malen, raspona krila 13-15 mm, sivo-smeđe boje. Gusjenica je ispočetka žućkaste, a ubrzo postaje mesnato-crvenkaste boje, a naraste do 12 mm. Prezimi u stadiju gusjenice, zapredena u pukotinama kore (u rašljama grana), u zemlji ili ispod raznih otpadaka. Prema literaturnim navodima iz 1980-tih godina kukulji se u travnju, a leptiri se javljaju u svibnju i lipnju.
Uslijed globalnih klimatskih promjena leptire u nasadima šljiva lovimo zadnjih godina već od početka travnja, a između prve i druge generacije nema pauze u njihovoj „aktivnosti“. Ženke nakon kopulacije odlažu 30-60 jaja na donju stranu plodova (rjeđe na lišće). Nakon 10-15 dana izlaze iz jaja gusjenice, ubušuju se u plodove i razvijaju naredna 3-4 tjedna. Hrane se mesom ploda, a ponekad i sjemenkom. Zaraženi plodovi prijevremeno poplave, izlučuju „smolotočinu“ i još nezreli otpadaju.
Odrasle gusjenice prve generacije kukulje na bazi kore debla ili u tlu, a 7-14 dana nakon toga izlijeću leptiri druge (ljetne) generacije. Obično lete od kraja lipnja pa sve do kraja kolovoza (ili početka rujna) (uz moguću pojavu treće generacije).
Ljetna ili druga generacija šljivina savijača može biti vrlo štetna. Već 4-7 dana nakon odloženih jaja razvijaju se gusjenice, koje se ubušuju u plodove i hrane mesom oko kožice. Tada u vrijeme zriobe na nezaštićenim plodovima nalazimo gusjenice i hodnike pune izmeta. Naknadno se na njima razvija trulež (Monilinia spp.).Moguća je pojava i treće generacije ovog štetnika.
Brojnost šljivina savijača smanjuje se sakupljanjem otpalih zaraženih plodova, a najsigurniju zaštitu daju usmjerena tretiranja insekticidima. Prvu generaciju šljivina savijača u pravilu ne treba suzbijati. Praćenjem populacije leptira pomoću feromonskih klopki drugu generaciju obično treba suzbijati sredinom ili krajem lipnja te sredinom i krajem srpnja (moguće ponoviti prema potrebi i dozrijevanju plodova uz obavezno pridržavanje propisanih ograničenja karenci) (vidi Tablicu 1.). U našoj je zemlji dopuštenje za suzbijanje šljivina savijača prema integriranim načelima imaju insekticidi Coragen SC (ili Shenzi SC ili Voliam SC) (K=14 dana) (najviše 2x), Affirm Opti WG (K=7 dana) i *Delegate WG (K=7 dana) (povlačenje s tržišta) (vidi Tablicu 1.).
Histogram 1. Ulovi leptira šljivina savijača (Cydia funebrana) na feromonske složive kućice (vidi Sliku 1 i 2) tijekom posljednje dvije godine (2023. i 2024.) u središnjem dijelu Međimurja! Njihova najveća (kritična brojnost je u drugoj polovici lipnja, te tijekom srpnja i kolovoza)
Komentar uz Histogram 1.: Od početka novog milenija ulovi odraslih leptira na lokalitetu središnjeg dijela Međimurja vrlo su brojni (kritični), ali od prve generacije ličinki šljivina savijača na netretiranim stablima nismo zabilježili štete (sorta stanley). Stoga usmjereno suzbijamo samo drugu generaciju šljivina savijača, počev od sredine lipnja do sredinekolovoza (tada su ulovi leptira najbrojniji, pa je potrebno provoditi njihovo usmjereno suzbijanje)
Ekološki vrlo prikladni (i dopušteni u ekološkom uzgoju šljiva) su biološki insekticidi na osnovi Bacuillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.) (Belthirul, Lepinox Plus WP)(2-3x, K=Nije Primjenljivo). Djeluju sporo, pa se moraju primijeniti dovoljno rano. Bezopasni su za pčele i ne uništavaju druge korisne kukce. Karenca za biološke pripravke Belthirul i Lepinox plus WP nije primjenljiva (K=NP) pa ih ne ubrajamo u opasna sredstva za zaštitu bilja. Na sisavce i ostale životinjske organizme negativno popratno djelovanje nema niti Carpovirusin EVO 2, što ga također čini vrlo prihvatljivim insekticidom za integrirana načela zaštite voćaka.
Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena prema integriranim načelima za tretiranje šljiva protiv uzročnika “crvljivosti” plodova i nekih drugih fito-fagnih kukaca
Pripravak | Namjena | Primjena | Karenca |
| Coragen SC (Shenzi, Voliam) | šljivin savijač | 0,018-0,02 % (najviše 2x) | K=14 |
| Delegate WG* | šljivin savijač, kapua | 0,3 kg/ha (najviše 1x) | K=7 |
| Affirm Opti WG | šljivin savijač | 2-2,5 kg/ha (do 3x) | K=7 |
| NeemAzal T/S** | uši, mineri, tripsi | 2-3 lit./ha (najviše 2x) | K=3 |
| Asset** | šljivine osice | 0,7-1 lit./ha (najviše 2x) | K=2 |
| Mospilan SP | lisne uši, osice | 0,25 kg/ha (najviše 1x) | K=14 |
| Carpovirusine EVO 2 | šljivin savijač | 1 lit./ha (do 10x u sezoni) | K=3 |
| ***Lepinox plus WP | savijač | 0,75-1,5 kg/ha (do 3x) | K=NP |
**biljni ili botanički insekticidi prikladni za ekološku proizvodnju!
***B.t.k.=biološki insekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (npr. Belthirul WP, Lepinox Plus WP, Biobit WP). Neki su dopušteni za šljivu (Lepinox plus) a ostali su dopušteni za primjenu u voćkama radi suzbijanja gusjenica dudovca i gubara (npr. Belthirul, Biobit WP), a učinkovito djeluju i na šljivina savijača!
Istovremeno sa suzbijanjem šljivina savijača, tijekom vlažnog ljetnog razdoblja moguće je istovremeno primijeniti sredstva radi suzbijanja smeđe truleži plodova (Monilinia) (vidi Tablicu 2.).
Tablica 2. Neki organski i biološki fungicidi dopušteni za suzbijanje smeđe truleži plodova šljiva i nekih drugih vrsta koštičavog voća (Monilinia spp.)
| Pripravak | Primjena | Karenca (šljive) | Voćna vrsta |
| Nativo WG | 300 g/ha | 7 dana | šljiva, breskva, nektarina, trešnja |
| Signum DF | 0,056-0,075 % | 7 dana | koštičave voćke |
| Switch WG | 80-100 g/100 lit. | 7 dana | šljiva, breskva, nektarina, trešnja |
| Teldor SC | 7-10 ml/10 lit. | 3 dana | šljiva, breskva, trešnja |
| Serenade ASO | 4-8 lit./ha | Nije primjenljiva | šljiva, breskva, nektarina, trešnja |
Pored šljivinih osica i lisnih uši, najčešći nametnik je leptir šljivin savijač (slika 1) – čije su gusjenice uzročnici “crvljivosti” plodova (slika 2). Naknadno se razvija trulež nezaštićenih plodova (slika 3). Populaciju leptira pratimo pomoću složivih kućica s ljepljivom podlogom, u koje stavljamo miris ženke (slika 4) Foto: M. Šubić
 ubrajamo u vrlo raznoliku voćnu vrstu koja uglavnom uspijeva u područjima sjeverne geografske širine.){kind=link}