Smokva je poslije masline najraširenija voćna vrsta u mediteranskom području Više od 80 % svjetske proizvodnje smokve proizvodi Sredozemlje. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. .

Kod nas smokve proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta, uglavnom za vlastite potrebe. Malo je voćnjaka smokve, uglavnom raste pojedinačno ili po nekoliko stabala na gospodarstvu, a često u okviru vinograda.

Nema organiziranog otkupa u nas

Plasman svježe smokve je ograničen slabom mogućnošću čuvanja, a organiziran otkup i prerada daleko su ispod proizvodnih i gospodarskih mogućnosti ove voćne vrste kod nas. U Europi se sade komercijalni voćnjaci gustog sklopa (kalifornijski način). Plodovi se koriste za turističku (sezonsku) potrošnju u svježem stanju i sušeni.

U prikazanoj kalkulaciji računao se sklop od 333 stabla po 1 ha površine i prinos od više od  11 tona/ha. Za izračun prihoda korištena je cijena od 10 kn/kg. U izravnoj prodaji cijena je barem dvostruko veća.

Za kalkulaciju troškova računao se utrošak od 5 kg/stablu organskog gnojiva. Utrošak mineralnih gnojiva je 300 kg KAN-a i 550 kg NPK (7:20:30). Ambalaža u koju se pakira smokva prilikom berbe su drveni sanduci u koje ide po 5 kg smokve. Najveći udio u troškovima proizvodnje ima ljudski rad (čak 48 %), a obračunao se po satnici od 25 kuna.

smokva i uzgoj smokve proizvodnja smokve

Kalkulacija doprinosa pokrića varijabilnih troškova kod smokve

 Smokva
Stabala/ha333
Prinos (kg/ha)11.655
Prosječna cijena (kn/kg)10
Prihod, kn116.550
Mineralna gnojiva2.200
Organska gnojiva5.744
Navodnjavanje1.421
Sredstva za zaštitu bilja425
Sanduci-letvarice7.925
Berba14.569
Rezidba3.750
Ostali troškovi2.000
Varijabilni troškovi, kn38.034
Troškovi vlastite mehanizacije1.787
Doprinos pokrića76.729

Na temelju prikazane kalkulacije vidimo kako je smokva kultura koja ima potencijala. Na našem mediteranskom području se već stoljećima uspješno uzgaja. Stoga postoje svi preduvjeti za uspješnu proizvodnju ove voćne vrste.

Dohodovnost smokve u godini pune rodnosti

 SMOKVA
Prihod, kn116.550
Troškovi, kn38.034
Dohodak, kn76.729

Uzgoj smokve ne treba gledati samo kroz prizmu dohodovnosti. U obzir treba uzeti i postojeće uvjete na gospodarstvu, mogućnost plasmana i resurse koji  su potrebni u proizvodnji, a posebno udio ljudskog rada.

uzgoj smokve
smokva

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGlistal za uživanje u plodovima vašeg vrta
Sljedeći članakPušipelovi trsovi prelaze županijske granice
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.