Uz maslinu i vinovu lozu, smokva (Ficus carica L.) je jedan od najprepoznatljivijih simbola mediteranskog krajolika. Trend je takav da ekološke svježe smokve pokazuju porast na globalnom tržištu, a nedavna postignuća i novosti u uzgojnim oblicima, agrotehničkim mjerama, oplemenjivanju novih sorata te samoj tehnologiji skladištenja dovest će u kratko vrijeme do velikih promjena u industriji svježih smokava.
Značaj uzgoja smokve u svijetu i Hrvatskoj
Pronađeni karbonizirani plodovi smokve u Jordanskoj dolini datiraju još iz 12. stoljeća prije Krista. Stoga se smokva i smatra kao jedna od najranije kultiviranih voćaka. U davnim vremenima smokva je bila simbol mudrosti, obilja, plodnosti i blagostanja te se nazivala i „šećerom starog svijeta“. Smokva se spominje i u religijama svijeta: Adam i Eva su smokvinim lišćem prekrili svoja naga tijela, a Buddha je doživio prosvjetljenje ispod stabla roda Ficus – Ficus religiosa. Stari Egipćani smokve su smatrali simbolom plodnosti i pobjede nad smrću. Grci su smokvama i smokvinim lišćem darivali pobjednike atletskih natjecanja te je bilo zabranjeno iznositi sadnice smokve i njezine plodove iz zemlje, dok je smokva starim Rimljanima, uz vinovu lozu i maslinu, bila sveta biljka pa se koristila u vjerskim obredima u čast boga vina Bakha te su je, znajući njezinu energetsku vrijednost, davali natjecateljima na olimpijskim igrama za jelo tijekom napornih treninga.
Potencijal uzgoja smokve
Nakon što je dugo vremena bila neopravdano zapostavljena, ovo drevno voće sve se više koristi u kulinarstvu i kozmetičkoj industriji.
Svjetska godišnja proizvodnja smokava je oko 1,2 milijuna tona. Od toga je jedna četvrtina svjetske proizvodnje otpada na Tursku (oko 305 000 t) dok je Egipat na 2. mjestu, s oko 160 000 t godišnje.
Unatoč golemom proizvodnom potencijalu, proizvodnja smokava u Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina u konstantnom padu. Primjećuje se nedostatak organizirane proizvodnje. Tako je u 2000. godini proizvodnja smokava u Hrvatskoj iznosila oko 4 000 t. 2022. godine proizvodnjaje pala na samo 940 t (FAOSTAT). Razlozi tome mogu biti razni: od postojanja starih i zapuštenih stabala koji donose male prinose, do vađenja takvih stabala smokve radi sadnje drugih kultura, kao i mladih stabala smokve koja još nisu u punom rodu te tako s niskim prinosima. Također, nagle klimatske promjene poput velikih suša i jakih oborina/poplava u kratkom vremenskom razdoblju, ali i nejednaki i međusobno neusporedivi načini statističke obrade podataka tijekom godina mogu biti razlogom zbog čega je godišnja proizvodnja svježih smokava u Hrvatskoj u kontinuiranom padu.
Fluktuacije odnosno promjene vremenskih uvjeta negativno utječu na proizvodnju svježih smokava. Samim time se povećava jaz između ponude i potražnje.
Veliki potencijal uzgoja smokve
Što se tiče svjetske projekcije, procjenjuje se da će globalni prihod od tržišta svježih smokava rasti po složenoj godišnjoj stopi rasta od 5,3% između 2018. i 2027. i to uglavnom zbog nutritivnog sastava ploda smokve.
Potencijal uzgoja ove voćke prepoznala je i Kina, koja je započela s komercijalnom proizvodnjom smokava tek u zadnjih nekoliko desetljeća.
Naime, prije 1980.-ih Kinezi su rijetko sadili smokve te nisu niti bili upoznati s ovom voćkom. U zadnjih nekoliko godina, površine pod proizvodnjom smokava su znatno porasle (20 puta u usporedbi od prije samo 30 godina). Danas je u Kini oko 23 000 ha pod smokvicima, što je čini 7. zemljom u svijetu (na svjetskoj razini je ukupna površina pod proizvodnjom smokava oko 313 000 ha).
Pišu: dr.sc. Iva Prgomet,
doc. dr. sc. Željko Prgomet
Pročitajte još:
Zahtjevi smokve prema staništu
