Sorte bresaka i nektarina dijele se u odnosu na vrijeme dozrijevanja na vrlo rane, rane, srednje rane, kasne i vrlo kasne, po boji mesa na sorte bijelog mesa i sorte žutog mesa, a po odvajanju mesa od koštice na durancije i kalanke. Kod durancija meso se ne odvaja od koštice, a kod kalanki se odvaja. Danas imamo više od 3000 sorti bresaka i nektarina. Selekcionari svake godine dobivaju nove, bolje sorte, koje se odlikuju boljom rodnošću, kakvoćom plodova i otpornošću prema manje povoljnim ekološkim uvjetima i bolestima i štetočinama. Danas se u Europi sortiment bresaka i nektarina ravna u odnosu na ekološke uvjete. Tako se, na primjer, u Italiji predlaže sortiment za sjeverno, srednje i južno područje.

U Hrvatskoj treba lučiti prikladan sortiment za obalno i kontinentalno područje. Bez dovoljno praktičnog iskustva s ponašanjem pojedinih sorti bresaka i nektarina nije moguće pouzdano odabrati najbolje sorte. Koristeći domaće iskustvo i ono iz susjedne Italije za obalno područje Hrvatske između velikog broja sorti bresaka i nektarina predlažemo sljedeće. Danas u zemljama oko Sredozemnog mora u uzgoju su podjednako zastupljene breskve i nektarine. U ovom članku iznosimo osnovne biološke i gospodarske osobine najvažnijih sorti bresaka i nektarina. Sortiment se nadopunjava s novim boljim sortama. Da bi se unaprijedila proizvodnja bresaka i nektarina održavaju se znanstveni i stručni skupovi na kojima se iznose rezultati istraživanja i iskustva stečenog s pojedinim sortama kao i pomološke izložbe plodova novih sorti.

Na slici 1 vidimo jednu od izložbi u Italiji na kojoj je prisustvovao i autor ovog članka (na slici u sredini s kravatom – simbolom Hrvatske). Vrijeme dozrijevanja pojedinih sorti navedeno je u odnosu na sortu Redhaven, koja u obalnom području Hrvatske dozrijeva početkom srpnja. Napomenimo još i to da sorte nektarina postižu nešto veću cijenu od sorti bresaka. Sorte bresaka i nektarina u članku su iznesene po redoslijedu dozrijevanja.

Rane sorte bresaka

Maycrest (dozrijeva 31 dan prije sorte Redhaven)
Spring Lady (dozrijeva 24 dana prije sorte Redhaven)
Royal Glory (dozrijeva 10 dana prije sorte Redhaven)

Srednje rane sorte bresaka

Redhaven (dozrijeva oko 5. srpnja)
Maria Marta (dozrijeva 8 dana iza sorte Redhaven)
Glohaven (dozrijeva 10 dana iza sorte Redhaven)

Srednje dozrijevajuće

Symphonie (dozrijeva 20 dana iza sorte Redhaven)
Red Coast (dozrijeva 20 dana iza Redhavena)

Srednje kasno dozrijevajuće

Summer Glory (dozrijeva 30 dana iza Redhavena)
Fayette (dozrijeva 31 dan iza Redhavena)
Summer Lady (dozrijeva 34 dana iza Redhavena).

Rano dozrijevajuće nektarine

Caldesi 2000 (dozrijeva 8 dana prije sorte Redhaven)
Big Top (dozrijeva 1 dan prije sorte Redhaven)
Independance (dozrijeva 6 dana poslije sorte Redhaven)

Prethodni članakZnačenje cinka za otpornost peradi
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.