U uzgoju maslina na prirodan način, kod nas i u svijetu, maslinari se i protiv maslinine muhe (Bactrocera oleae), tog najopasnijeg štetnika bore prirodnim sredstvima, tradicionalnim pripravcima od octa, konjske mokraće, slanih srdela i kvasca. Kada prskati i kako izraditi i postaviti zamke s hranom za štetnike ?

Najrasprostranjeniji pripravak je mješavina vode, octa i šećera. To se ulije u plastične boce na kojima probuše rupicu. Privučene mirisima muhe ulaze, ali ne uspijevaju izići, pa ugibaju u bocama.

Ova metoda, koju smo naučili od djeda Ninia, pokazala nam vrlo uspješnom, tvrde supružnici Vedrana Rakovac i Saša Petković, koji na ovakav način štite svojih 600 maslina u istarskom mjestu Rakovci.

Originalne Bobanovićeve metode

Još originalniju metodu smislio je dr. Radoslav Rade Bobanović. Kad je plod već formiran Bobanović ga od napada muhe štiti otopinom kaolinske gline, mlijeka i sumpora. Zašto mlijeko? Mlijeko ima strukturu masnoće tako da prilikom prskanja smjesa bolje prijanja uz plod. Stvara film, opnu pa ga štetnik teško može uočiti, a kad i uoči ne može ubosti, probiti ju.

Inače, svaka muha može odložiti po 250 jaja, u svaki plod po jedno. Ličinke jedu pulpu, plodovi su zaraženi, otpadaju… Šteta može biti nemjerljiva, kaže Bobanović.

Osim ovog on je osmislio i pripravak s konjskom mokraćom, octom i šećerom.

Konjska mokraća u sebi ima jako puno amonijaka koji privlače moljca i muhu, kaže Rade.

Rade Bobanović na plantažama PZ Maslina i vino u Tinju, zajedno s partnerom Željkom Uzelcem, uz vinograde i smokve, na 45 ha uzgaja 12.000 stupi maslina. Po cijelom masliniku Serdar od Ravnih kotara, kako nazivaju Radu, postavi više od 1000 žutih tzv. feromonskih boca s ovim pripravkom.

Štetnici u bocu ulaze kroz poseban otvor sa strane da bi se hranili i uživali. Tu se onda i utapaju jer više ne mogu izići, govori. Ne ubije tako sve štetnike, ali bitno smanji njihovu populaciju i razmnožavanje.

Iako nije znanstveno potvrđen, ovaj pripravak u praksi je učinkovit. Amonijak je osnova za sve kukce koji se love na feromonske lovke, a najviše amonijaka ima konjska mokraća, prisnažuje i agronom Nevio Colić.

Zamke sa slanim srdelama

U susjednoj Italiji, a ponegdje i kod nas na otocima u Dalmaciji, maslinari od davnina protiv maslinine muhe koriste pripravak sa – slanom srdelom. Kako? Jednostavno. Za ovu kao i ostale zamke s hranom koriste plastične  boce za mineralnu vodu, od 1,5 ili 2 litre. Te se boce napune do tri četvrtine vodom i unutra stavi pola slane srdele.

Srdele je prije važno dobro oprati da bi se uklonio konzervans i omogućio ribi da truli. Ovaj proces truljenja stvara hidrolizirani proteinski spoj koji širi privlačne mirise, posebno za odrasle ženke maslinine muhe. Atraktivnost zamki za hranu temelji se na prisutnosti tvari poput putrescina (otrov koji se razvija pri truljenju mesa/ribe) koji je poznat kao vrlo atraktivan za diptere (insekti sa dva neobrasla krila) iz obitelji Tephritidae kojoj pripada maslinova mušica. Odrasle ženke, privučene neugodnim mirisima što ih razvija putrescin ulaze u bocu kroz otvor. Kad jednom uđu, postaje im izuzetno teško, gotovo nemoguće pronaći izlaz. Zamku za hranu možete izraditi na jednostavan način. Napravite rupe u gornjem dijelu boce i najlonskom niti zakačite bocu za stablo s uobičajenim čepom.

Kako postaviti boce za masovan ulov

Za postizanje optimalnih rezultata zamki za hranu pa tako i ovu sa slanim srdelama, sugeriraju stručnjaci, potrebno je postaviti s južne ili jugozapadne strane masline. Ovo mjesto u potpunosti iskorištava izloženost suncu i temperaturi koja utječe na aktivnost i privlačnost maslinine muhe. Nadalje, sugeriraju talijanski stručnjaci, poželjno je postaviti zamke na visinu od jedan do dva metra od tla kako bi bile lako dostupne za muhe.

Važno je povremeno obnavljati zamke s hranom zamjenom boce. Općenito tijekom sezone nakupljanja ulja koja traje od srpnja do listopada, kada su muhe najaktivnije, preporučuje se zamjena boca i do tri puta. Ovo održava učinkovitost mamaca s hranom i osigurava da uhvaćene muhe ne ometaju dodatnu privlačnost zamki. Muhe zarobljene unutar boce treba pravilno zbrinuti i zakopati na odgovarajuće mjesto.

Zamku za hranu možete izraditi na jednostavan način. Napravite rupe u gornjem dijelu boce i najlonskom niti zakačite bocu za stablo s uobičajenim čepom.

Umjesto toga, kako bi se poboljšala učinkovitost zamki s hranom za masovno hvatanje maslinine muhe maslinarima je na raspolaganju i proizvod pod nazivom Trap-trap. Ova naprava slična velikom čepu žute boje koja je najatraktivnija za mušicu. Ima stožac koji skriva mehanizam za kačenje na plastičnu bocu od mineralne vode.

Zamka s kvascem

Istraživači sa Sveučilišta Kalifornija za poljoprivredu i prirodne resurse potvrdili su učinkovitost zamke razvijene u Španjolskoj pod nazivom “OLIPE”.

Može se napraviti ručno, a sve što trebate je plastična boca, voda i komadić kvasca. Konkretno, OLIPE zamka sastoji se od plastične boce od 1 ili 2 litre s rupama od 5 mm koje se stavljaju na vrh. Istraživanja koja su u tijeku pokazala su da su tablete Torula kvasca otopljene u vodi vrlo učinkovite kao mamac. Zamke se postavljaju u hlad i muhe se uvlače unutra, gdje se na kraju utope.

Zamke s hranom, o kojima je u ovom tekstu riječ, samo su dio samo dio integriranog pristupa biološkoj kontroli maslinine muhe, koja može uključivati i druge mjere kako bi se osigurala učinkovita i potpuna zaštita maslinika.

U posljednje vrijeme maslinari primjenjuju tzv. preventivne metode uporabom zatrovanih mamaca. Na raspolaganju im je i Success Bait. Osim antraktanta koji neodoljivo privlači ženku i mužjaka, sadrži i prirodni insekticid (spinosad). Ubija ih („slatka smrt“) prije nego što ženka položi jaja u plodove. Zavisno od kritičnog broja ovog štetnika tretman Success Baitom ponavlja se nekoliko puta tijekom srpnja, kolovoza i rujna. Od kolovoza do početka rujna obično se tretira u tri navrata i to 3 postotnom otopinom tog pripravka.

Bobanović je pojasnio i sam postupak. Prskanjem se tretira nekoliko donjih grana na južnoj strani maslinika. Te grane mogu i stradati, ali neće cijeli maslinik, kaže.

Kolektivan pristup kontroli i zaštiti

Dobri rezultati u sprječavanju šteta od maslinine muhe postižu se i primjenom pripravka Kaolin BPLN. Kaolin BPLN je potpuno prirodni proizvod na bazi čistog kaolina koji štiti, masline od napada štetnika, gljivičnih bolesti i bakterioza, visokih temperatura i sunčevog zračenja, te nedostataka vlage. S obzirom na mehanizam djelovanja proizvoda, najbolja učinkovitost se postiže u preventivnim tretmanima, vodeći računa o jačini napada patogena, te kondiciji biljke i razini stresa.

Maslinarima koji još nisu, krajnje je vrijeme da počnu štititi svoje masline od najvećeg štetnika – maslinine muhe. Najbolji rezultati se postižu kad na nekom području više maslinara u isto vrijeme provodi kontrolu i zaštitu. Suradnja je važna. Kada nekoliko obližnjih maslinika usvoji isti pristup, stvara se „kolektivna barijera“ protiv maslinine muhe, čime se smanjuje mogućnost prelaska muhe s jednog maslinika na druge.

Ako već nije kasno? Jer, treća generacija maslinine muhe već je u điru kada ženke počinju polagati jaja u plodove maslina. Iz jaja izlaze ličinke, hrane se pulpom, vrlo brzo uništavaju plod i tako, ako se preventivno ne djeluje primjenjujući neku od opisanih metoda, mogu uništiti urod i cjelogodišnji trud maslinara.

Foto: Nedjeljko Jusup

Prethodni članakInovacije u uzgoju lubina i komarče u nas
Sljedeći članakDošli smo do točke pucanja!
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.