Manifestacija u kojoj uživaju zaljubljenici u stare sorte voća i povrća još jednom je Cernik potvrdila kao mjesto susreta ljubitelja starih sorata voća i povrća koje će kalemiti i posaditi u svojem vrtu.

Ove godine bilo je oko 180 zaljubljenika u stare sorte iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. Oni su izložili plemke i sjemenje za razmjenu i prodaju.

Ljudi su sve više svjesni kolika je vrijednost starih sorti voća i povrća zbog njihove velike raznolikosti i otpornosti na klimatske promjene. Posebno raduje što su došli članovi učeničkih zadruga iz dvije osnovne i dvije srednje škole. Sve više ljudi iz godine u godinu se trudi pronaći, razmnožavati, širiti i čuvati stare sorte voća i povrća. Uz priliku za ugodnim druženjem, susretom s prijateljima i istomišljenicima to je prilika da, uz razmjenu dijele plemke i sjemenja i realiziraju ideju da uzgoje zdrav proizvod u vlastitom voćnjaku, okućnici i vrtu.

Broj posjetitelja, ove se godine popeo na brojku od čak nekoliko tisuća, uključujući sve krajeve Hrvatske i susjedne zemlje. Organizatori su vrlo zadovoljni odazivom. Tako su se ove godine sjetili Vjeke Hudolina, pokretača ove manifestacije. Neizmjerno su zahvalni što ju je afirmirao i podigao na viši nivo. Misija im je i dalje promovirati, skupljati i razmjenjivati stare sorte voća i povrća te sačuvati njihov genetski materijal koji se ne može više nigdje kupiti.

U sklopu manifestacije, održana su i stručna predavanja te pokaz kalemljenja plemki na podlogu. Jedna od predavačica bila je i Marija Milašin iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Organizatori manifestacije su Udruga vinogradara i voćara općine Cernik, Općina Cernik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Brodsko-posavska županija.

Foto: savjetodavna.mps.hr

Prethodni članakNevjerojatni trikovi za cijepljenje breskve koje morate isprobati!
Sljedeći članakOčuvanje domaće proizvodnje peradi i jaja – ključ za održivu poljoprivredu Hrvatske
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.