Proizvodnja aronije u Hrvatskoj značajnije kreće početkom ovog desetljeća: kod nas se u početku o njoj stidljivo pričalo „kao o ljekovitoj biljci odnosno ljekovitosti prerađevina njenih bobica“, a onda sve više o novoj proizvodnji koja uz malo truda donosi pristojnu zaradu. Tome je pogodovala i u početku visoka cijena, prvenstveno soka, kao logična posljedica veće potražnje od ponude.
U to vrijeme se sve više obitelji odlučuje na podizanje nasada aronije ne razmišljajući o tržištu koje je nakon „svakog čuda od tri dana“ prvo reagiralo smanjujući tržnu cijenu soka, a onda i sve manjom ukupnom potražnjom. U prvi tren se broj proizvođača smanjuje, proizvedene količine se počinju nuditi u bescijenje, ali tada dolazi do ozbiljnog zaokreta čemu je pogodovalo povećanje ekološke proizvodnje (izdašnija potpora), ali i širenje lepeze proizvoda od aronije. Ili možda, kako bi rekao gost naše priče Tomislav Krepenc da hrabri nikada ne posustaju.
Obitelj Krepenc svojim radom pokazala je da se osmišljenim, inovativnim pristupom i od aronije pristojni novci mogu priskrbiti i da aronija nije mit odnosno propala priča
Kako je sve počelo?
Tako ova dobra priča dolazi iz Primorsko-goranske županije gdje se mladi bračni par Dijana i Tomislav odlučuju na promjenu, ne samo svakodnevnice nego cijele filozofije življenja te se sele na Tomislavovu djedovinu u Ravnoj Gori. No važan je i sretni, sudbonosni on-line susret s danas umirovljenim profesorom Vukobratovićem s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, koji im je savjetovao da zasade aroniju umjesto prvo planirane lavande. Aronija je skromna biljka na proizvodne uvjete, ali i otporna na ,,napasnike” kao i Gorani, našalio se tada Vukobratović u mail poruci.
Obitelj Krepenc, koja se danas sastoji od četiri člana, u početku je novu proizvodnju shvatila onako jednostavno, kao mogućnost kakve takve dodatne zarade jer su u Ravnoj gori već imali sigurnost stalnih prihoda. Vremenom se to pretvaralo u ljubav, izazov i u konačnici svakodnevnu ljudsku komunikaciju s mnogim kupcima njihovih vrijednih proizvoda.
Prema podacima iz ARKOD-a, danas je u Hrvatskoj oko 610 ha pod aronijom u vlasništvu nešto iznad 900 proizvođača. Oko dvije trećine površina i jedna trećina proizvođača su u ekološkom uzgoju što nam ukazuje da su i veće prosječne površine u ekološkoj (1,2 ha) nego u konvencionalnoj proizvodnji (0,35 ha).
Sorta Nero pokazala se odličnom
Inače, Tomislav je profesionalni vatrogasac koji je u međuvremenu stekao i diplomu voćara, a supruga Dijana je po struci cvjećar-aranžer koja za stalno radi u drvnoj industriji. Skupa imaju, kako se znaju našaliti, godina kao jedan prosječan hrvatski poljoprivrednik. Imaju i dvije kćerke Karlu i Anu, kojima ništa ne nedostaje na čistom zraku Ravne gore.
Da bi krenuli u ostvarenje svoga cilja utemeljili su OPG imena Krepenc te prve godine zasadili 500 sadnica vodeći računa o sorti zbog opasnosti od često ekstremno niskih temperatura na tome području. Odlučili su se za sortu Nero koja podnosi temperature do čak -47 stupnjeva Celzija i nisu se prevarili. Danas u nasadu imaju 1.500 sadnica. Od ekološke aronije proizvode matični sok od aronije, voćni sirup od aronije, čaj od aronije, prah od aronije, izvrsne džemove od aronije i mješavine (aronija- jagoda, aronija-marelica, šumska borovnica) te njihov najprepoznatljiviji proizvod nazvan po kćerki – “Karlin melem”. S ponosom ističu da je melem jedini takve vrste u cijeloj Hrvatskoj. Koristi se kao kozmetički preparat te je kod njihovih kupaca izvrsno prihvaćen i tražen zbog svog pomlađujućeg učinka.
Kao većina mladih, brzo su shvatili važnost znanja te se od samog početka stalno usavršavaju kako bi bili što uspješniji u uzgoju aronije, ali i u preradi, u ekonomiziranju troškovima te promociji svojih proizvoda. Prošli su različite radionice bivše Savjetodavne službe kojima se ne mogu dovoljno zahvaliti na svakodnevnoj i brzoj pomoći u „rješavanju svih zavrzlama“. Oboje planiraju i dalje ulagati u svoje znanje jer samo tako mogu doći do novih, korisnih ideja. I svakako će nastojati zadržati kvalitetu proizvoda, pojavljivati se na raznim manifestacijama, natjecanjima, a sudjelovali su i na manifestaciji ,,Suncokret ruralnog turizma”.
Plasiranje proizvoda i putem društvenih mreža
Obitelj Krepenc svoje proizvode nudi i prodaje putem društvenih mreža (na Facebook stranicama potražite njihovu stranicu Aronija OPG Krepenc), na raznim sajmovima kao što je Bundevijada u Vrbovskom, sajmovi u Rijeci, gradu Krku te u Kostreni na Zelenom kostrenjskom sajmu (svake zadnje srijede u mjesecu). Ipak posebno hvale Goransku zelenu tržnicu te im je srcu najdraža Ravnogorska zelena tržnica. Poneki proizvod je samo njima znanim kanalima završio u Španjolskoj, Češkoj te čak i u New Yorku i Melbournu.
Naši mladi zanesenjaci korisnici su i EU fondova te željno iščekuju nove natječaje gdje će pokušati pronaći i sebe.
–Bolje malo više papirologije i truda sada, a da se smanji rizik sutra, kaže Tomislav.
Vesele se da nisu jedini proizvođači aronije na području Primorsko-goranske županije gdje je osim njih još 26 proizvođača koji ukupno imaju oko 15 ha. Želja im je da sa sadašnjeg polovičnog udjela ekološke proizvodnje u županiji to podignu na višu razinu kao i same ukupne površine odnosno broj grmova. Jer, kako rekoše, iako je aronija za neke proizvođače bila vrlo ,,gorki” iskorak u poljoprivredu, ako se ima volje, strpljenja i stalnog učenja s neizbježnom inventivnošću, ona nije mit.
