Uzgoj borovnica u posudama ili vrećama

Zbog sve veće potražnje za svježim plodovima borovnice na tržištu, dio uzgajivača odabire tehnologiju uzgoja u posudama ili vrećama. Posude ili vreće, različitog volumena, pune se posebnim mješavinama supstrata (na bazi kiselog treseta) i u njima se uzgajaju borovnice.

Iako se čini jednostavnim, ovaj sustav uzgoja zahtjeva dodatna tehnološka znanja u gnojidbi borovnice kako bi postigli visoke i ekonomski opravdane prinose.

Zašto uzgajati borovnicu u posudama ili vrećama?

Američka borovnica (lat. Vaccinium corymbosum), ili kako se popularno često naziva jednostavno, borovnica, vrsta je koja u prirodnim uvjetima rase na kiselim, šumskim tlima, koja sadrže visoke količine humusa, često i iznad 5 %. Za uzgoj u tlu, vrlo je malo prikladnih lokaliteta te su mogućnosti uzgoja u tlu vrlo ograničene. Stoga, proizvođači koji nemaju prikladna tla, odabiru ovaj sustav uzgoja.

Uzgoj u posudama moguć je na bilo kojoj lokaciji te se time otvara mogućnost uzgoja vrlo blizu potencijalnom tržištu (pogotovo velikih gradova) i ostvarivanje kratkog lanca opskrbe, gdje i proizvođači te potrošači borovnice ostvaruju svoje benefite. Proizvođači imaju mogućnost plasmana plodova po boljim cijenama, a potrošači brzu dostupnost svježeg ploda borovnice. Ovisno o mogućnostima investiranja u ovaj sustav proizvodnje, nasadi mogu biti različite veličine, od 200 do 500 posuda (mali nasadi, najčešće uz okućnice) pa do velikih nasada, veličine i do nekoliko ha.

Koji su tehnološki problemi kod uzgoja u posudama?

Kod uzgoja u posudama, potrebno je pripremiti poseban supstrat koji stvara povoljne uvjete za rast i razvoj borovnice. Prvenstveno se koriste supstrati na bazi treseta (kiseli treset) uz dodatak ostalih materijala. Na tržištu postoje već gotovi supstrati ili proizvođači mogu sami složiti svoj supstrat. Optimalnu pH vrijednost supstrata potrebno je održavati u rangu od 4,5 do 5,5. Ako pH vrijednost u supstratu prijeđe vrijednosti iznad 6,0 borovnica će slabo rasti i davati niske prinose. Osim toga, pri vrijednostima supstrata iznad 6,0 prestaje aktivnost specifične mikorizne asocijacije gljivice koje žive u supstratu (tzv. erikoidna mikoriza) i korijena borovnice.

Zbog malog volumena supstrata (25-60 lit. u prosjeku), potrebno je voditi i računa o primjeni gnojiva koje mora biti vrlo precizno. Višak gnojiva u vodi za fertirigaciju, odnosno u supstratu, povećava EC vrijednost (elektroprovodljivost) na što je borovnica posebno osjetljiva. Granična vrijednost EC za uzgoj borovnice je 1,5 mS/cm. Isto tako, niska pH vrijednost supstrata značajno ograničava usvajanje hraniva (zbog viška kiselih H+ iona u otopini), što se nepovoljno odražava na rast i razvoj borovnice. U tablici 1 prikazane su potrebne količine hraniva koja grm borovnice mora usvojiti za određeni prinos ploda.

Tablica 1. Potrebe američke borovnice za hranivima u intenzivnom uzgoju u posudama u jednom vegetativnom ciklusu

Važne tehnološke mjere kod uzgoja borovnice u posudama/vrećama

Za uspješan uzgoj borovnice u posudama/vrećama potrebno je pravilno provoditi sljedeće tehnološke mjere:

• Primjena posebne, tzv. erikoidne mikorize prije sadnje borovnice u posude/vreće
• Zakiseljavanje vode za natapanje borovnice
• Održavanje povoljne pH vrijednosti
• Precizan program dodavanja gnojiva kroz sustav fertirigacije
• Održavanje povoljne vlažnosti supstrata

Primjena posebne, tzv. erikoidne mikorize prije sadnje borovnice

Da bi rast i razvoj borovnice u supstratima bio dobar, potrebno je primijeniti poseban soj mikoriznih gljivica, tzv. erikoidnu mikorizu. Kako borovnica raste u kiselim uvjetima supstrata, primjenom mikorize stvara se asocijacija između gljivice i korijena borovnice. Na taj način, korijen borovnice može usvojiti znatno više hraniva, bez obzira na nepovoljnu, kiselu pH vrijednost suspstra, dok će mikorizna gljivica opskrbljivati biljku posebnim fiziološkim metabolitima koji potiču rast i razvoj. Isto tako, primjenom mikorize povećava se otpornost borovnice na povišene EC vrijednosti u suspstratu, koje se često javljaju kod nepravilne dozacije gnojiva i vode.

U praksi se primjenjuju preparati u obliku tableta (kao što je proizvod Asir Forestal) koji sadrži kombinaciju mikoriznih gljivica za borovnicu i ostale korisne mikroorganizme (Trichoderma sp. i Bacillus sp.). Primjenjuje se 1 tableta po posudi/vreći.

Tablica 2. Sastav preparata ASIR FORESTAL (proizvođač Atens, Španjolska, distributer Jurana d.o.o., Maribor, Slovenija) za primjenu u uzgoju borovnice u posudama/vrećama

Zakiseljavanje vode za zalijevanje borovnica

Kod primjene vode za natapanje, potrebno je obratiti pažnju na pH vrijednost vode i količinu karbonatnog iona. Većina voda na području Hrvatske ima blago alkalnu reakciju (pH>7,0) te se svakako preporuča analiza vode u ovlaštenom laboratoriju te povremeno praćenje pomoću pH metara. Takve, karbonatne vode, potrebno je tretirati primjenom kiselina ili posebnih preparata za korekciju pH, kako bi se kondicionirale za primjenu u natapanju borovnica. Za zakiseljavanje vode mogu se koristiti mineralne kiseline, poput sumporne, fosforne ili dušične ili posebno formulirani preparati.

Iako je primjena mineralnih kiselina jeftina, radi se o primjeni posebno opasnih kemikalija, gdje je potrebno imati posebno educirane osobe za primjenu te posebno označena vozila za transport takvih kiselina. Osim toga, zbog nepravilnog doziranja ovih jakih kiselina, često dolazi do viška kiselina u vodi, koja onda nagriza gumene brtve u sustavima za natapanje. Danas se mineralne kiseline koriste samo u velikim nasadima, gdje postoji posebno educirano osoblje za primjenu ovih proizvoda.

Druga mogućnost je primjene posebno formuliranih preparata, koji nisu opasni za rukovanje te ne zahtijevaju dodatne mjere zaštite u transportu i primjeni. Jedan od takvih preparata koji se često koristi je otopina urea-karbamida, trgovačkog naziva Lower 7 (proizvođač Tradecorp, Španjolska). Doziranje ovog preparata ovisi o količini hidrogenkarbonatnog iona (HCO₃^–) u vodi za natapanje te je prije primjene potrebno napraviti analizu vode u ovlaštenom laboratoriju i utvrditi stvarnu količinu hidrogenkarbonatnog iona (HCO₃^–). U sljedećoj tablici su preporučene količine primjene preparata Lower 7, za zakiseljavanje vode za natapanje borovnica.

Tablica 3. Doza primjene preparata Lower 7 za zakiseljavanje vode za zalijevanje borovnice (proizvođač Tradecorp, Španjolska, distributer Kokot Agro d.o.o., Jastrebarsko)

Precizan program primjene gnojiva kroz sustav fertirigacije borovnica

Primjenu vodotopivih gnojiva potrebno je prilagoditi razvojnoj fazi borovnice te potencijalno prinosu grmova. Kod izbora gnojiva treba voditi računa o dva važna parametra; pH vrijednosti gnojiva i EC vrijednosti gnojiva. Borovnica je vrlo osjetljiva na povećanu zaslanjenost otopine gnojiva i vode (porast EC vrijednosti) te su vrijednosti EC veće od 1,5 dS/m kritične za uzgoj borovnica.

Održavanje povoljne vlažnosti supstrata kod uzgoja u posudama/vrećama

Ovo je vrlo važna tehnološka mjera, koja se mora precizno kontrolirati za uspješan uzgoj borovnice u posudama. Mala i nedovoljna količina vode često dovodi do sušenja supstrata i nagle porasti EC vrijednosti te dolazi do zastoja u rastu i razvoju borovnice. S druge strane, prevelika količina vode smanjuje količinu dostupnog zraka za disanje korijena. U takvim uvjetima dolazi do propadanja mladog, aktivnog korijena i slabog rasta i razvoja borovnice. Isto tako, višak vode ispire potrebna hraniva iz supstrata, što čini značajne gubitke u proizvodnji.

Potrebne količine vode ovise o volumenu posuda te agroekološkim uvjetima. Na svaku posudu dolazi 2 ili 3 pojedinačne kapaljke, protoka 2 ili 4 lit/sat. Za kontrolu vlažnosti, preporuča se primjena posebnih uređaja za kontrolu vlažnosti (tenziometri) te praćenje stanja vlažnosti. I prema stanju vlažnosti supstrata, odrediti potrebnu količinu vode i vrijeme rada sustava za natapanje borovnica.