Kažu, voćarstvo je poezija poljoprivrede, i oduvijek se imalo poštovanja prema voćarstvu. Kako je nekad većina stanovništva živjela od poljoprivrede, svi su sve radili. Uzgajali su svinje i krave, sijali kukuruz, pšenicu… i svi su to radili. Ali kada bi se među njima našao netko tko zna cijepiti i orezivati voćke njega se posebno poštivalo. Znalo se da ne može svatko dobro orezati voćke. Ti ljudi su redom bili iskusni, smireni ljudi. Mudri ljudi koji su poznavali život, a onda su poznavali i život voćaka.

Za razliku od druge poljoprivrede, voćarstvo nije za jednu godinu. Kad si posadio voćku onda je s njom valjalo živjeti. I tko je imao dobroga voća on je u selu bio poštovan. Ali voćarstvo nije samo uzgoj voća! Voćarstvo su i voćne prerađevine, sok od voća, gusti, mutni, mješavine voćnih sokova.

Voćarstvo je i dobra voćna rakija, ne samo šljivovica, već i jabukovača, kruškovača, rakija od breskve, ali i višnje i smokve. Voćarstvo je i dobar plod koji je krupan, sladak, sočan, kojeg rado jede i staro i mlado. Kvalitetno voćarstvo je i ono koje je dostupno širokom pučanstvu, u kojem jabuka ne košta 15, ili 20 kuna, nego 7, ili 8 kuna. Dobro voćarstvo je i kada se voćari udruže i izbore za povlaštenu stopu oporezivanja poput ugostitelja.

U kojem je zdrava prehrana voćem nacionalni interes. Dostupnošću dobrog voća država ima zdravije stanovništvo koje manje košta zdravstveni sustav. Uspješno voćarstvo ima pozitivan utjecaj na društvo. Kvalitetno voćarstvo, konačno, puni državni proračun! Kvalitetno voćarstvo je spremno usavršavati se i ulaziti na tržišta drugih zemalja, jer je konkurentno. Kvalitetno voćarstvo zapošljava, širi svoje grane i stoga je posebna odgovornost voćara i svih koji se bave voćarstvom, da budu uspješni, jer time utječu na nacionalno gospodarstvo.

Urod jabuke

Ove su godine voćnjaci u Hrvatskoj uglavnom bili pošteđ enivelikih tuča. Tek je u Međimurju u kolovozu zabilježena jača tuča i šteta. Što se tiče krastavosti, tu se takođ er ne očekuje previše industrijskih plodova. Što se krupnoće plodova tiče, tu je za očekivati primjerenu krupnoću iz razloga što je do konca proljeća bilo dosta oborina, pa se u najbitnije vrijeme razvoja ploda on dobro razvijao. U Europi, pak, u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj može se dogoditi da će krupnoća plodova biti smanjena i svi pokazatelji na to ukazuju.

U Italiji je dio jabuke pogođen krastavošću. Tako da bismo sa svojim krupnim zlatnim delišesom i drugim sortama, možda imali neke šanse u izvozu. Ali to je pitanje za naše otkupljivače, odnosno trgovce jabukom. Uvjeti za izvoz jabuke su ove godine izvrsni. Zalihe su prodane i ulazi se u sezonu s praznim hladnjacama, ali pitanje je kakva je suradnja hrvatskih voćara i hrvatskih trgovaca jabukom moguća. Ako ona bude moguća, a okolnosti su povoljne, možda se dogodi scenarij iz snova u kojem značajne količine hrvatske jabuke završavaju na stolovima Europe! 

""
Prethodni članakTorta s grožđem
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.