Kažu, voćarstvo je poezija poljoprivrede, i oduvijek se imalo poštovanja prema voćarstvu. Kako je nekad većina stanovništva živjela od poljoprivrede, svi su sve radili. Uzgajali su svinje i krave, sijali kukuruz, pšenicu… i svi su to radili. Ali kada bi se među njima našao netko tko zna cijepiti i orezivati voćke njega se posebno poštivalo. Znalo se da ne može svatko dobro orezati voćke. Ti ljudi su redom bili iskusni, smireni ljudi. Mudri ljudi koji su poznavali život, a onda su poznavali i život voćaka.

Za razliku od druge poljoprivrede, voćarstvo nije za jednu godinu. Kad si posadio voćku onda je s njom valjalo živjeti. I tko je imao dobroga voća on je u selu bio poštovan. Ali voćarstvo nije samo uzgoj voća! Voćarstvo su i voćne prerađevine, sok od voća, gusti, mutni, mješavine voćnih sokova.

Voćarstvo je i dobra voćna rakija, ne samo šljivovica, već i jabukovača, kruškovača, rakija od breskve, ali i višnje i smokve. Voćarstvo je i dobar plod koji je krupan, sladak, sočan, kojeg rado jede i staro i mlado. Kvalitetno voćarstvo je i ono koje je dostupno širokom pučanstvu, u kojem jabuka ne košta 15, ili 20 kuna, nego 7, ili 8 kuna. Dobro voćarstvo je i kada se voćari udruže i izbore za povlaštenu stopu oporezivanja poput ugostitelja.

U kojem je zdrava prehrana voćem nacionalni interes. Dostupnošću dobrog voća država ima zdravije stanovništvo koje manje košta zdravstveni sustav. Uspješno voćarstvo ima pozitivan utjecaj na društvo. Kvalitetno voćarstvo, konačno, puni državni proračun! Kvalitetno voćarstvo je spremno usavršavati se i ulaziti na tržišta drugih zemalja, jer je konkurentno. Kvalitetno voćarstvo zapošljava, širi svoje grane i stoga je posebna odgovornost voćara i svih koji se bave voćarstvom, da budu uspješni, jer time utječu na nacionalno gospodarstvo.

Urod jabuke

Ove su godine voćnjaci u Hrvatskoj uglavnom bili pošteđ enivelikih tuča. Tek je u Međimurju u kolovozu zabilježena jača tuča i šteta. Što se tiče krastavosti, tu se takođ er ne očekuje previše industrijskih plodova. Što se krupnoće plodova tiče, tu je za očekivati primjerenu krupnoću iz razloga što je do konca proljeća bilo dosta oborina, pa se u najbitnije vrijeme razvoja ploda on dobro razvijao. U Europi, pak, u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj može se dogoditi da će krupnoća plodova biti smanjena i svi pokazatelji na to ukazuju.

U Italiji je dio jabuke pogođen krastavošću. Tako da bismo sa svojim krupnim zlatnim delišesom i drugim sortama, možda imali neke šanse u izvozu. Ali to je pitanje za naše otkupljivače, odnosno trgovce jabukom. Uvjeti za izvoz jabuke su ove godine izvrsni. Zalihe su prodane i ulazi se u sezonu s praznim hladnjacama, ali pitanje je kakva je suradnja hrvatskih voćara i hrvatskih trgovaca jabukom moguća. Ako ona bude moguća, a okolnosti su povoljne, možda se dogodi scenarij iz snova u kojem značajne količine hrvatske jabuke završavaju na stolovima Europe! 

""
Prethodni članakTorta s grožđem
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.