Prve križance kineske šljive i marelice uzgojio je poznati američki oplemenjivač Luther Burbank u prošlom stoljeću. Nazvao ih je PLUMCOT (od engleske riječi PLUM – šljiva i engleske riječi APRICOT – marelica). Iz plumcota su kasnijim oplemenjivačkim radom stvoreni PLUOT® (križanac plumcota i kineske šljive) i APRIUM® (križanac plumcota i marelice). U selekciji pluota i apriuma prednjači privatna oplemenjivačka kompanija ‘Zaiger Genetics’ iz Kalifornije. Riječ je o maloj obiteljskoj kompaniji, čiji je osnivač Floyd Zeiger prepoznat širom svijeta kao vrhunski oplemenjivač voćaka koji se "usudi ići tamo kamo većina znanstvenika i ne pomišlja ići". 0 njemu dovoljno govori podatak da mu je francuska vlada dodijelila čak dva odličja (1981. i 1997. godine), i da ga je marokanski kralj osobno pozvao da mu pre-poruči najbolji sortiment za njegove voćnjake. Floyd Zaiger može se podičiti s više od 200 patentiranih sorata voćaka, od kojih su mnoge međuvrsni hibridi.
Zbog svoga posebnog izgleda i okusa, plumcoti, pluoti i apriumi u SAD-u se smatraju egzotičnim voćem. Tomu pridonosi njihova kratka sezona dozri-jevanja i ograničena dostupnost, zbog specifičnih uvjeta klime i tla potrebnih za njihov rast.
Plodovi ovih križanaca odlikuju se većom količinom šećera u odnosu na izvorne voćne vrste od kojih su nastali. Egzotičan izgled vjerojatno je pridonio tomu da su plodovi nekih pluota u SAD-u dobili naziv "dinosaurovo jaje".
Većina ovih križanaca ima male zahtjeve prema zbroju inaktivnih temperatura (trajanje temperatura zraka nižih od +7° C tijekom mirovanja). Taj se zbroj uglavnom kreće u rasponu od 400 do 600 h, a samo neki od njih zahtijevaju veći zbroj inaktivnih temperatura, što je iznimka. Takav je primjerice Flavor King Pluof, koji treba 800 – 900 sati inaktivnih temperatura. Ako se navedeni zbroj inaktivnih temperatura ne zadovolji, javljaju se problemi otežanog kretanja vegetacije u proljeće, slabe cvatnje, opadanja cvjetova i lošeg zametanja plodova.
Mali zahtjevi za zbrojem inaktivnih temperatura znače da ove voćke imaju razmjerno kratko zimsko mirovanje, pa su osjetljive na pozeb. Zbog toga je ove križance najbolje uzgajati u blagim sredozemnim područjima. Ondje će uz primjerenu njegu razviti svu punoću okusa i arome. U svojoj domovini plumcoti, plluoti i apriumi uzgajaju se na području saveznih država Kalifornije i Washingtona, i to samo na najboljim tlima dobre propusnosti. Za uspješan uzgoj potrebno je osigurati dobre oprašivače, jer pluoti i apriumi nisu samooplodni. Dobri oprašivači mogu biti sorta kineske šljive Santa Rosa, ili drugi pluoti, posebice Geo Pride Pluot® (vidi sliku), dok se za apriume dobri rezultati postižu s različitim sortama marelice. Kako Flavor Supreme Pluot® slabije zameće plodove, treba ga izbjegavati u uzgoju. Srcolik oblik ploda ima Flavor Heart Pluot®, što ga uz dobru tvrdoću čini zanimljivim za uzgoj. Nažalost, mana mu je što također slabije zameće plodove.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPitomi kesten iz sjemena
Sljedeći članakMelioracije prirodnih travnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.