Murva ili dud, lat. Morus alba L. je listopadno drvo koje sada već pripada u stare zaboravljene voćne sorte. Raste u voćnjacima ili se može naći u gradskim naseljima u parkovima.
U narodu je zastupljeno ime dud, a ponegdje se koristi i naziv murva.Naraste do visine od 5 do 15 metara, a orezivanjem se održava uzgojni oblik i visina.
Murva je otporna na bolesti
Plodovi murve podsjećaju na bobičasto boće kao npr.kupinu ili malinu veličine oko 2 cm, a mogu biti bijele, ljubičaste i crvene boje. Murva je u pogledu otpornosti na bolesti jako zahvalna kultura te je plod murve jako zdrav za čovjeka svojim ljekovitim djelovanjem za krv. Murva sadrži: masne kiseline, aminokiseline, vitamin C, E i K, minerale, magnezij, fosfor, kalij, bioaktivne komponente te polisaharide. Okus ploda je izrazito sladak s vrlo malo kiseline.
Glavne vrste murve su: crna murva (Morus Nigra), crvena murva (Morus rubra) i bijela murva (Morus alba). Murva je kao kultura izrazito otporna na niske temperature i može se uzgajati u visinskim i brdovitim predjelima.
Sadnja i priprema tla
Priprema tla za sadnju murve odnosi se na odabir lokacije sadnje, analizu tla i pripremu za gnojidbu. Kod odabira lokacije važno je odrediti lokaciju na kojoj će se murva moći slobodno razvijati iz razloga velike i razgranate krošnje. Što se tiče zahtjeva prema tlu, uspijeva gotovo na svim tlima, iako je poželjno da tlo nije kisele reakcije kako nebi došlo do blokade kod usvajanja hranjiva i mikroelemenata. Razmak sadnje varira od 90×90 cm do 3×3 m. Rezidba se provodi po potrebi i ovisno o svrsi uzgoja. Zahtjevi za vodom su u početku kod mladog nasada veći, a kasnije što se korijen više razvija u dubinu otpornost na sušu se povećava. Drvo murve je dugovječno te ima sposobnost mikorize što predstavlja važan čimbenik u fiksaciji dušika. Nametnici i štetnici ne rade značajne štete zato je dud pogodan za ekološki uzgoj.
Razmnožavanje
Razmnožava se sjemenom, reznicama ili cijepljenjem. Za razmnožavanje sjemenom, preporučuje se očistiti i posijati sjeme odmah po berbi jer je stratifikacija sjemena dugotrajna. Sjemenke bijelog duda se stratificiraju nekoliko mjeseci. Reznice se uzimaju od starijih odrvenjelih izboja. Režu se na 20 do 30 cm (3 pupa) i odmah stavljaju na ukorjenjivanje. Reznice se mogu povezati i u snopiće i posaditi na 6 do 9 cm dubine na ukorjenjivanje. Kad se iz pupova razviju izboji oko 5 cm, reznice se otkopavaju i sade zasebno.
Berba murve
Murva cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju, pa sve do sredine lipnja. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu džemova, sokova i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Pripravci od murve
Sok od murve punog je i finog okusa te izuzetno zdrav za obnavljanje krvi u čovjeka. Slatki džem od murve jako je ukusan te se koristi za pripremu kolača, deserta i kao prilog uz razna jela.
Potrebni sastojci:
• 0,5 kg plodova murve,
• 200 g šećera,
• sok od pola limuna,
• vanilin šećer,
• džemfix 1/3 vrećice.
Upute za pripremu: Očišćene plodove murve kratko izmiksati u blenderu ili štapnim mikserom te kuhati na srednje jakoj vatri, uz stalno miješanje oko 15 minuta. U pripravak dodati šećer, vanilin šećer i limun te ostaviti na laganoj vatri da se počne zgušnjavati. Umutiti „džemfix“ te prokuhati još nekoliko minuta i ostaviti da se samo kratko ohladi. Džem stavljati u vruće staklenke, poklopiti te okrenuti naopako samo nekoliko minuta, a zatim staviti na hladnije i tamno mjesto dok se staklenke ne ohlade. Širok je spektar primjene murve i većina se ljudi s njom susrela u nekom obliku. Rakija od murvi izuzetnog je okusa i ima pozitivan utjecaj na želudac i cijeli ljudski organizam. Od murve se također pripremaju razni kolači, kompoti i likeri.
Naslovna foto: Shutterstock
