Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/408 uspostavljen je popis kandidata za zamjenu, koji sadrži 77 aktivnih iz sredstva za zaštitu bilja, među kojima su i spojevi bakra (bakreni -hidroksid, -oksiklorid, -oksid, bordoška juha i trivalentni -sulfat). Mogućom zamjenom postavlja se pitanje možemo li povlačenjem bakarnih spojeva sa zajedničkog europskog tržišta učinkovito suzbijati kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans)?

Kovrčavost lišća (Taphrina deformans) je najčešća bolest breskve, a još jače napada nektarine. Prema mnogogodišnjim iskustvima procjenjujemo vrlo veliku opasnost od primarnih zaraza uzročnikom kovrčavosti ako od otvaranja pupova do početka cvatnje bresaka i nektarina padaju iznadprosječne količine kiše (npr. >100 mm).

Kad su najjače zaraze kovrčavosti lišća bresaka?

Praksa i pokusi dokazuju da najjače zaraze lišća bresaka i nektarina uzročnikom kovrčavosti lišća bilježimo kad u kontinentalnom dijelu naše zemlje tijekom mjeseca ožujka padne barem 60 ili više mm kiše kroz 10-ak kišnih dana. Tada samo jedna ili dvije mjere zaštite ne daju željene rezultate.

Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, odnosno sve do otvaranja prvih cvjetova bresaka i nektarina. Zaraza lišća na slabije zaštićenim breskvama i nektarinama uzročnikom kovrčavosti će biti veća, ako u navedenom kritičnom razdoblju bilježimo više oborina i duže zadržavanje vlage u krošnjama. Jača i uzastopna pojava kovrčavosti lišća nakon nekoliko godina uzrokuje sušenje i propadanje voćaka. Simptomi kovrčavosti lišća su tipični, lako se prepoznaju, a među laicima se mogu poistovjetiti s pojavom breskvine uši uvijalice (smotalice)(Myzus varians).

Tablica 1. Prilagodba primjene anorganskih i organskih fungicida razvojnom stadiju bresaka i nektarina radi preventivnog suzbijanja kovrčavosti lišća (Taphrina)(važno u godinama kišnog razdoblja od otvaranja pupova do pojave prvih cvjetova)(vlastita iskustva iz mikro-pokusa)

Završetkom listanja pojedino lišće nema normalan izgled. Listovi mijenjaju oblik, te postaju nakovrčani, mjehurasti, zadebljani i hipertrofirani. Često su veći od zdravog lišća, lako se lome, a ovisno o biljnoj vrsti i sorti nakovrčani dijelovi mijenjaju boju u zeleno-bijelu ili crvenkastu. Tako opisane karakteristične promjene postaju vidljive približno 14 dana nakon pojave zelenog vrha iz pupova, a inficirano je lišće vrlo uočljivo tijekom proljetnih mjeseci (travanj, svibanj).

Ubrzo se na donjoj strani hipertrofiranog dijela razvije lagana bijela prevlaka. Nakon toga se zaraženo lišće osuši i otpada. Ovisno o raspoloživim oborinama (navodnjavanju) i ishranjenosti, tijekom ljetnih mjeseci voćke naknadno regeneriraju “tafrinom” uništenu lisnu površinu. Zbog defolijacije otpada većina zametnutih plodova, a gubitak lišća još može uzrokovati štete na mladicama od jače sunčane radijacije. Osim na lišću, brojni autori opisuju štetne posljedice od uzročnika kovrčavosti na izdancima, te plodovima breskve i nektarine.

 Što utječe na pojavu kovrčavosti?

Na pojavu kovrčavosti bitno utječe osjetljivost ili tolerantnost sorata breskve i nektarine. Prema ranije uvriježenim spoznajama nektarine su jače zaražene od bresaka, a sorte bresaka bijele boje mesa ploda su manje napadnute nego sorte žutog mezokarpa. Rane sorte bresaka se zbog brzog listanja također smatraju relativno otporne.

Budući da za naše klimatske uvjete nemamo sigurnih podataka o tolerantnosti ili osjetljivosti sorata na kovrčavost lišća, preporučuje se redovita preventivna zaštita primjenom učinkovitih fungicida. Najveći dio godišnjeg ciklusa na stablima bresaka i nektarina gljiva Taphrina deformans provodi “skriveno” kao saprofit. Ovisno o klimatskim uvjetima, osjetljivo razdoblje na infekcije uzročnikom kovrčavosti u kontinentalnom području naše zemlje traje 10-tak dana do 9 tjedana.

Tablica 2. Neki anorganski (bakarni) (obojeno u tablici plavom bojom) i neki organski pripravci (obojeno u tablici žutom bojom) koji pokazuju bolju učinkovitost pri suzbijanju kovrčavosti lišća bresaka i nektarina u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

Kad je najbolji trenutak za zaštitu protiv kovrčavosti?

Stanje krajem zime i početkom proljeća tijekom 2025. u Međimurju: mjereno od početka studenog 2024. do kraja veljače 2025. protekla zima je bila “samo” +1,1°C toplija od mnogogodišnjih prosjeka. U veljači je čak 20 noći imalo negativne temperature. Od 04.3.-13.3. 2025. dnevne su temperature zraka svakodnevno bile u rasponu 14,6°-21,1°C: optimalno “bubrenje” i otvaranje zimskih pupova bresaka i nektarina. Naknadno su kiše svakodnevno padale tijekom razdoblja 14.3.-16.3. i ponovno 23.3.-25.3. 2025. Tada su ostvareni optimalni uvjeti vlaženja i topline za primarne (skrivene) zaraze uzročnikom kovrčavosti lista bresaka i nektarina (Taphrina deformans) na nezaštićenim stablima.

Dobro i učinkovito je mjere zaštite provoditi u dva roka: najbolje 1-2 dana prije najavljenih oborina (u 2025. je to bilo npr. 11.3. i 20.3. pripravcima prema izvoru u Tablicama 1 i 2).

Prvi simptomi kovrčavosti lišća bresaka uočeni su na netretiranim stablima 10.4. 2025., a naknadno je bolest u vidljivom obliku bila prisutna u mnogim manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice. Mogućim povlačenjem bakarnih pripravaka sa zajedničkog tržišta značajno će se smanjiti mogućnost učinkovite zaštite bresaka i nektarina od uzročnika kovrčavosti lišća.

Prvi simptomi kovrčavosti lišća bresaka i nektarina (Taphrina) postaju vidljivi približno 14 dana nakon pojave zelenog vrha iz pupova (slika 1), krajem travnja inficirano lišće mijenja oblik  (postaje nakovrčano, mjehurasto, zadebljano i hipertrofirano – slika 2). Netretirano stablo breskve zaraženo uzročnikom kovrčavosti krajem travnja (slika 3). Snimio M. Šubić

Prethodni članakGlasajte za Sveti Ivan Zelinu u izboru za People’s Choice Award
Sljedeći članakNapravite vlastite božićne ukrase
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.