Zašto ovog ljeta naglo propadaju dijelovi krošnje jabučastog voća?

Karantenska bolest bakterijski palež jabučastog voća (jabuka, krušaka, dunja i mušmula) i ukrasnog grmlja je na području Republike Hrvatske prisutna od 1995. godine, najprije u istočnim područjima uz granicu s Republikom Srbijom. Nakon 2004. pojavljuje se u najsjevernijoj hrvatskoj županiji (Međimurje) i naknadno u drugim područjima središnjeg dijela naše zemlje.

Uzročnik je bakterija Erwinia amylovora iz porodice Enterobacteriaceae. U meteorološki optimalnim uvjetima može uništiti osjetljive domaćine u jednoj sezoni rasta. Trenutno u fitofarmaciji ne postoje kemijska sredstva za učinkovito kurativno suzbijanje bakterijskog paleža. U nekim je zemljama dopuštena primjena antibiotika za primjenu u voćarstvu protiv vrste Erwinia amylovora (npr. Mađarska, Nizozemska, Belgija, Izrael), ali su otkriveni izolati bakterije otporni na streptomicin-sulfat. Stoga je kontrola vrlo otežana i isključivo preventivna, a temelji se na stalnoj primjeni više integriranih mjera.

Vrlo jaka pojava bakterijskog paleža jabučastog voća zabilježena je tijekom 2005. i 2006. sezone zbog optimalnih uvjeta tijekom cvatnje jabuka (vrlo toplo i vlažno travanjsko razdoblje, prisutnog brojnih oprašivača). Nakon 2016. sve do 2024. godine zbog učestalih šteta od niskih proljetnih temperatura (smrzavanje cvjetnih organa ili tek zametnutih plodova) bakterijskog paleža gotovo da nismo primjećivali.

Znakovi pojave bakterijskog paleža u 2024. godini

Ove godine od početka lipnja zaprimamo više dojava s terena o mogućoj pojavi bakterijskog paleža na jabukama, kruškama, dunjama i mušmulama temeljem primijećenih simptoma koji uzrokuju sindrom sušenje lišća i paleži mladica. Zbog nekroze i odumiranja tkiva osjetljivih organa (cvijeta, cvata, lista, ploda, mladica, grana, debla i korijena) nastaju promjene koje nalikuju štetama od vatre. Zbog toga je bolest dobila ime bakterijski palež (engl. fire blight). Simptomi na jabučastim voćnim vrstama su slični, uz napomenu da zaraženo lišće i mladice kruške imaju izrazitu crnu boju.

Kod jabuke, dunje, mušmule i osjetljivog ukrasnog grmlja palež lišća i jednogodišnjih izdanaka se prepoznaje po smeđoj ili crvenkasto-smeđoj promjeni boje. Uz optimalne temperature 25-27°C i zasićenost zraka vlagom (>95 %) na zaraženim se organima pojavljuju kapljice bakterijskog mliječnog i ljepljivog iscjetka (eksudat). One se s vremenom skrute i postaju jantarno-žute, odnosno tamne boje. Bakterijski je iscjedak tipični znak bolesti i predstavlja gotovo čistu bakterijsku kulturu pomiješanu s polisaharidom (amilovoran).

Koji su dijelovi biljke najosjetljivi na palež?

Bakterijski eksudat se najčešće pojavljuje na peteljkama cvijeta i lista, mladicama, plodovima te uz rak-rane. Najosjetljiviji biljni organ na bakterijsku infekciju je cvijet. Oboljeli su cvjetovi vlažnog izgleda, zatim venu i postaju smežurani, uz smeđu ili crnu promjenu boje. Boja inficirane cvjetne stapke se mijenja od tamnozelene do crne. Iz oboljelih se cvjetnih organa bakterija vrlo brzo širi kroz tkivo rodne grančice na tek zametnute terminalne plodove. Preko peteljke se širi na susjedno lišće. Na taj način pojedinačno inficirani cvjetovi mogu uzrokovati palež čitave rodne grančice.

Nakon cvijeta na izravnu zarazu bakterijom su vrlo osjetljive mladice (ljetorasti, vodopije) (najčešći slučaj u 2024. sezoni). U optimalnim se uvjetima tijekom nekoliko dana infekcija vrlo brzo proširi na 15-30 ili više cm. Razvija se tamno-smeđi ili crni palež mladica i lišća, uz svijanje vršnog dijela prema dolje (u obliku drške kišobrana ili pastirskog štapa). Palež grančica i grana nastaje kao posljedica infekcije cvata, mladog lista ili širenja bolesti iz mladica. Mlado lišće se uvija, uz brzu promjenu boje u tamnu-smeđu ili crnu. Promjena boje lišća se progresivno širi rubno ili centralno, ovisno o starosti lista i mjesta infekcije. Lisne žile i peteljka su vrlo osjetljivi. Česta je zaraza zelenih plodova preko peteljke. Plodovi mumificiraju i zajedno s inficiranim lišćem teško otpadaju sa stabla. Na osnovi rodnih grančica, vodopija ili debljih grana formiraju se rak-rane, na čijim rubovima bakterija prezimi zadržavajući vitalnost.

Meteorološki uvjeti u 2024. sezoni

Ove sezone je krajem zime i početkom proljeća zabilježeno iznadprosječno toplo razdoblje (veljača +6,8 °C, ožujak +4,0 °C, travanj +2,7 °C topliji od očekivanih prosjeka). Tako je cvatnja jabučastog voća zabilježena značajno ranije (već krajem ožujka, početkom i sredinom travnja). Tijekom cvatnje jabučastog voća nismo bilježili obilnije oborine. Stoga najopasnijih i najranijih cvjetnih infekcija uzročnikom bakterijskog paleža jabučastog voća u 2024. nije bilo. Prva polovica travnja bila je iznadprosječno topla i suha, a krajem druge dekade zabilježen je “hladni val”. On je na nekim voćnim vrstama značajnije oštetio već zametnute plodova.

Svibanj 2024. je bio iznadprosječno kišovit (+46,1 mm), također topliji od prosjeka (+1,6 °C), vrlo sparan (76,9 %) s dugotrajnim zadržavanjem vlage u biljnim dijelovima – krošnjama stabala (>10.000 minuta/mjesečno) (vidi Tablicu 1.). Stoga je tijekom cijelog svibnja 2024. g. prognozni model DIV za bakterijski palež na kruškama (Cougar Blight) (“iMetos 3.3” FieldClimate by Pessl Instruments u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu) pokazivao dnevne vrijednosti najčešće u rasponu 260-400. S prvim danima lipnja u plantažnim nasadima jabuka uz riječne doline pronalazimo prve tipične neželjene promjene na mladicama jabuka. Naknadno tijekom ljeta isto dojavljuju brojniji vlasnici manjih i mješovitih voćnjaka uz okućnice (osim na jabukama također na kruškama, dunjama i mušmulama).

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni i naknadni razvoj bakterijskog paleža jabučastog voća (Erwinia amylovora) tijekom 2024. godine na lokalitetima uz riječne doline u središnjem Međimurju

Sličnost simptoma

Premda su simptomi bakterijskog paleža vrlo prepoznatljivi, iskustva savjetodavnog rada u Međimurju s kraja 1990-ih i početkom 2000-ih godina dokazuju da se čak u 88,5 % evidentiranih slučaja ovu karantensku bolest poistovjećuje s drugim živim ili neživim čimbenicima. Zbog vrlo sličnih simptoma najčešće se moguća pojava karantenske bakterije zamijenila gljivama iz rodova Monilinia spp. (15,04 %) i Nectria spp. (15,04 %). Među patološkim uzročnicima nalik bakterijskom paležu ističemo još vrstu Pseudomonas syringae pv. syringae koja je determinirana u 11,5 % dostavljenih biljnih uzoraka. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla vrlo slične promjene najčešće uzrokuje kruškina osa srčikarica Janus compressus (8,84 %). Među neživim čimbenicima najčešće su slični simptomi bakterijskom paležu zabilježeni zbog negativnog utjecaja visokih (6,19 %) i niskih temperatura (3,53 %). Zato je za strogi nadzor i redovite zdravstvene preglede komercijalnih nasada, rasadnika, okućnica i alternativnih domaćina neophodno stalno educirati i upozoravati lokalne agronome i voćare – “profesionalce i amatere”.

Mjere zaštite

Tri temeljne mjere programa kontrole bakterijskog paleža u regijama gdje se lokalno pojavljuje su:

(1) Smanjenje izvora bakterijske bolesti u nasadu. Odnosi se na povratni rez svih osušenih dijelova krošnje do zdravog tkiva, iznošenje i spaljivanje oboljelih voćnih dijelova;

(2) Provođenje mjera dobre voćarske prakse radi povećanja poljske otpornosti postojećeg sortimenta. Izbaciti osjetljive sorte jabuka i krušaka (npr. jabuke sorte gloster, james grieve; kruška sorte santa maria i dr.);

(3) Preventivna primjena dopuštenih pripravaka za kemijsko i/ili biološko suzbijanje.

Kad i čime prskanjem zaštititi voćke od karantenskog bakterijskog paleža?

Krajem vegetacije (nakon masovnog otpadanja lišća 50-80 %) (listopad-studeni) i krajem zime-početkom (neposredno prije ili početkom vegetacije) (veljača-ožujak) poželjno je u nasadima ili voćkama uz okućnice gdje se pojavljuje bakterijski palež primijeniti bakarne fungicide. Primjerice, s ograničenjima dopuštenje za suzbijanje bakterijskog paleža u našoj zemlji imaju neki pojedinačni bakarni pripravci: npr. Champion WG, Nordox WG, Cuprablau-Z WG i Airone SC. Ako u najkritičnijem razdoblju, tijekom cvatnje jabučastog voća, bilježimo vrlo toplo i vlažno razdoblje moguće je preventivno primijeniti biološku zaštitu, npr. dopuštenje za tu namjenu ima biološki fungicid na osnovi Bacillus amyloliquefaciens (Serenade ASO SC). Radi sprječavanja zaraza nakon cvatnje preko vršnog dijela mladica moguće je u propisano vrijeme primijeniti regulator rasta na osnovi proheksadion- kalcija (Regalis WG).

Vrlo povoljni uvjeti za početak razvoja karantenske bolesti jabučastog voća (jabuka, krušaka, dunja i mušmula) zabilježili smo ove godine tek tijekom svibnja. Tad su primarne zaraze bile moguće preko vršnog dijela mladica (slika 1). Već početkom lipnja u plantažnim nasadima pronalazimo pojedinačne i suhe mladice (slika 2 – najčešće na sorti idared). Iz iskustva znamo da ova bolest može potpuno uništiti osjetljive sorte jabuka i krušaka (slika 3 – izgled potpuno zaraženog stabla krajem vegetacije – npr. gloster, james grieve, santa maria i dr.). U okućnicama vlasnici obično primijećuju sušenje pojedinih grana ili određenog dijela krošnje (slika 4), a vrlo rijetko bakterijski iscjedak vidimo na zaraženim plodovima (slika 5). Foto: M. Šubić