Margotiranjem je razmnožavanje zračnim povaljenicama ili položenicama te se ubraja u autovegetativne metode. Može se upotrebljavati kod vrsta koje imaju odrvenjele izbojke, primjerice, od voćnih vrsta iz roda Ficus, u koje se ubraja i smokva, ili na primjer od ukrasnih ruža, magnolija, gardenija itd.
Margotiranje smokve je stara metoda, razvijena u Kini, prije 4-5 tisuća godina. Jednostavna je, učinkovita, omogućuje stvaranje novih sadnica, koristeći dijelove postojećih. Pogodna je za razmnožavanje onih biljnih vrsta koje se teže razmnožavaju reznicama.
Postupak se provodi kad su biljke u aktivnoj fazi rasta, tijekom proljeća. Od alata i materijala potrebni su: oštar nož ili skalpel, škare, plastična posuda ili boca, plastična prozirna folija, špaga i izolir traka te supstrat. Ova metoda se zasniva na ozljeđivanju izbojaka ili grana. Grane trebaju biti zdrave, snažne, zrele, drvenaste, najbolje dvogodišnje. Kod smokve koja ima jače odrvenjele izbojke, izvodi se prstenasto iscjecanje kore.
Koje grane odabrati?
Izbor grane je od velike važnosti za daljnji proces, treba biti mlada, uspravnog rasta. Rez se izvodi otprilike 30-ak cm ispod vršnog pupa, nožem, prethodno dezinficiranim. Rez na kori se napravi u smjeru prema vrhu izboja, u dužini od 2 cm ili više, odstrani se cijela kora s tog dijela grane, da se dobije „prsten“. Može se nanijeti hormon za zakorijenjivanje, u prahu. Grana se obavije plastičnom bocom ili posudom, napola odrezanom, namjesti se tako da prsten bude otprilike na polovici boce. Za tu namjenu se može upotrijebiti i plastična prozirna folija. Boca se napuni s prethodno pripremljenim supstratom. Supstrat može biti mješavina humusa i pijeska, poput riječnog, u jednakim omjerima.
Može se dodati treset od mahovine, zbog visokog sadržaja vlage. Mogu se koristiti i vrtna i šumska zemlja. Ako se koristi plastična folija, potrebno ju je čvrsto stisnuti špagom i zalijepiti trakom da se spriječi gubitak vlage. Može se staviti još jedna napola odrezana plastična boca, s gornje strane, odnosno iznad prve boce, čime će se bolje održati količina vlage. Unutrašnjost boce se može povremeno i zalijevati. Kod smokve ožiljavanje će trajati 1-2 mjeseca, tako da ako se npr. margotiranje obavilo u ožujku, u svibnju bi trebalo biti dovoljno novih korijenčića, da se grana može odvojiti od stabla odnosno matične biljke. Odsijeca se škarama ili nožem, ispod korijenja. Uklanja se boca ili folija, a supstrat se ostavlja, te se grana presađuje u posudu ili u voćnjak, na stalno mjesto.
Prednosti i nedostaci metode
Prednosti ove metode razmnožavanja su jednostavno izvođenje, sadnice koje se dobiju su veće u odnosu na one dobivene drugim metodama. Nedostatci su što se postupak izvodi ručno, stoga ova metoda nije pogodna u komercijalnoj proizvodnji, također odgovara samo manjem broju biljnih vrsta, a zbog isušivanja mjesta reza, dolazi do gubitaka u zadnjoj fazi procesa. Nakon odvajanja grane od postojećeg stabla, novu sadnicu je potrebno postupno privikavati na vanjske uvjete, stoga je treba nekoliko tjedana držati u zaštićenim prostorima (plastenici, staklenici), u kontroliranim uvjetima.
