Fiziološki poremećaji plodova lijeske!

91
poremećaji lijeske
Hazelnuts

Fiziološki poremećaji plodova lijeske znatno utječu na mnoge parametre konačnog proizvoda lijeske. Kvaliteta lješnjaka, kao i svakog drugog voća, iznimno je važna radi postizanja što bolje otkupne cijene ili postizanja zadovoljstva kupca radi povratne kupnje.

Kod lješnjaka pod pojmom defektni plodovi podrazumijevaju se prazne lupine (plodovi bez ili s jako malim jezgrama unutar lupine), jezgre blizanci (dvije jezgre unutar jedne lupine), pljesnive jezgre, slabo ispunjene lupine i smežurane jezgre, deformirane jezgre (uslijed oštećenja od štetnika ili nekog drugog uzroka)… Na udio defektnih plodova utječe i genetika (neke sorte su naklonjenije defektima) i ekološki uvjeti koji promoviraju ekspresiju tih defekata. Jasan je utjecaj sorata na pojavnost određenih defekata kao npr. na udio praznih plodova i plodova blizanaca, kao i na osjetljivost na plijesan. Dok se govori o defektima ili plodovima koji ne zadovoljavaju traženu kvalitetu obično se podrazumijevaju plodovi oštećeni od raznih štetnika, patogena, a vrlo rijetko, a što je još izraženije kod lupinastih voćnih vrsta, govori se o fiziološkim poremećajima koji smanjuju kakvoću plodova ili uništavaju cijeli plod. Kod lješnjaka pod fiziološke poremećaje podrazumijevaju se: prazne lupine, smeđe mrlje, smeđe mrlje u šupljini jezgre, jezgre blizanci…

Prazne lupine, loše popunjene lupine te smežurane jezgre

Pod pojmom prazne lupine podrazumijevaju se oni plodovi kod kojih su lupine prazne, odnosno kad jezgra nije razvijena. Pod pojmom loše popunjene lupine podrazumijevaju se one lupine kod kojih jezgra popunjava više od 25 % ali manje od 50 % kapaciteta lupine. Smežurane jezgre imaju smežurane dijelove jezgre ili cijelu jezgru.

Navedeni poremećaji se pojavljuju kad se oprašivanjem stimulira razvoj lupine ali se jezgra ne uspijeva razviti normalno (ostaje mala i nerazvijena) uslijed nedostatka oplodnje ili prekida razvoja embrija u ranoj fazi. Međutim, nedostatak oprašivanja nije uzrok navedenim poremećajima. Ako nije došlo do oprašivanja, lupina se uopće ne bi razvila.

Plodovi sorte ‘Barcelona’ s puknutim šavovima

Čimbenici koji doprinose visokom postotku praznih ili loše ispunjenih lupina još nisu utvrđeni, međutim znanstvenici sugeriraju da bilo koji okolišni čimbenik koji uzrokuje stres stablu za vrijeme razvoja jezgre povećava mogućnost nastanka. Ti čimbenici uključuju neodgovarajuću plodnost tla i sadržaj hraniva u lijesci (posebno dušik, bor i fosfor), različiti klimatski uvjeti (kao suša (posebno tijekom sredine ljeta ili pretjerana vrućina), slaba razina svjetla u previše bujnim voćnjacima ili preveliko opterećenje stabla urodom.

Izborom sorte se može utjecati na pojavnost navedenih poremećaja. Sorte s velikim plodovima (npr. ‘ennis’) su osjetljivije na navedene poremećaje od sorata sa manjim plodovima (npr. ‘whiteheart’). Kod sorte ‘Barcelona’ i ‘tonda romana’ zabilježen je veći udio plodova s navedenim poremećajima nego kod drugih sorata. Ako se prodaju očišćeni plodovi (jezgre) navedeni poremećaji ne predstavljaju problem (osim smanjenja uroda), za razliku kad se prodaju lješnjaci u lupini. Prazne lupine i lupine koje imaju nerazvijene jezgre utječu negativno na otkupnu cijenu. Lješnjaci u lupini s nerazvijenim jezgrama se doimaju vizualno kao normalni te ih je praktički nemoguće vizualno razlikovati. Međutim, postoji nekoliko načina na koji se mogu odvojiti bez razbijanja lupine. Prazne i loše ispunjene lupine obično padaju na tlo voćnjaka prije nego normalno razvijeni plodovi, stoga je preporučljivo prve lješnjake koji otpadnu ukloniti kako bi se smanjio udio plodova s navedenim poremećajima. Također, može se koristiti uređaj za sortiranje koji posjeduje ventilator te time razdvaja prazne lupine od normalno razvijenih plodova. Međutim uređaji na navedenom principu rada imaju veliki stupanj pogreške.

Smeđe mrlje

Smeđe mrlje su fiziološki poremećaj nepoznatog uzroka koji može rezultirati u ozbiljnom gubitku uroda u određenim godinama. Uzrokuje deformirane lupine i dovodi do povećanja pojavnosti praznih i loše ispunjenih lupina. Prvi simptomi se pojavljuju u rano ljeto kad se pojavljuju područja crne do smeđe vodenaste tekućine na lupini koja je mekša nego inače. Bojenje počinje kad su plodovi polurazvijeni. Unutrašnja područja su zahvaćena kasnije, stvarajući vodenasti iscjedak oko jezgre u razvoju. Cjelokupna unutrašnjost lupine, uključujući jezgru, može se u težim slučajevima pretvoriti u meku, smeđu, vodenastu masu. Jezgre također mogu biti nepravilnog oblika. Kasnije se mijenja boja površine lupine te nastaju smeđe do tamno smeđe mrlje na lupini, a u težim slučajevima lupina bude deformirana. Lupina je obično mekanija na zahvaćenom dijelu te u težim slučajevima može doći do pucanja.

U težim slučajevima gronje obično otpadnu s lijeske u srpnju i kolovozu. U manje ozbiljnim slučajevima dolazi do promjene boje na lupini, kako je gore opisano, ali jezgra i dalje bude odgovarajuća za konzumaciju. Kod mnogih komercijalnih sorti samo sorta ‘Barcelona’ ima ozbiljnih problema s navedenim poremećajem. Ozbiljnost ovog problema mijenja se od godine do godine.

Smeđe mrlje u šupljini jezgre

Kod smeđih mrlja u šupljini jezgre radi se o promjeni koja zahvaća unutrašnjost jezgre i pojavljuje se simultano s ispunjenjem praznine lupine. Prisutnost smeđih mrlja u šupljini jezgre obezvrjeđuje konačni proizvod. Navedeni problem može se zamijetiti tek kad se jezgra razdvoji na pola.

poremećaji lijeske
Prikaz poremećaja smeđe mrlje sa znakovitim crnim vodenastim iscjetkom u ranoj fazi nastanka (foto: M. Vuković)
poremećaji lijeske
Prikaz ploda zahvaćenog poremećajem smeđe mrlje koji je potpuno uništen (foto: M. Vuković)

poremećaji lijeske
Prikaz prazne lupine kod ploda koji je jače zahvaćen poremećajem smeđe mrlje (foto: M. Vuković)

Smeđe mrlje u šupljini jezgre predstavljaju rastući problem u proizvodnji lješnjaka koji zahvaća mnoge komercijalne sorte lijeske, te je zabilježen u mnogim zemljama poput SAD, Turske, Italije… U Španjolskoj ovaj poremećaj zahvaća između 13 i 30 % proizvedenih lješnjaka, a određena istraživanja pokazuju da kod sorte ‘negret’ u Kataloniji smeđe mrlje u šupljini jezgre mogu zahvatiti do 97 % plodova, uglavnom u višim regijama.

Uzrok ovom fiziološkom poremećaju je nepoznat i postoji jako malo informacija o njemu. U Italiji za sortu ‘negret’ zabilježen je jak utjecaj klime na pojavu navedenog poremećaja. Ispada da su glavni uzrok akumulirane toplinske jedinice za vrijeme konačnih faza formiranja jezgre (sredina srpnja), dok srednja relativna vlažnost ima naizmjeničan utjecaj. Ovaj poremećaj je češći u toplijim regijama, a rjeđi u hladnijim regijama.

Jezgre blizanci

Jezgre blizanci su pojava kad se unutar jedne lupine nalaze po dvije jezgre. Navedena pojava je neželjena jer su u konačnici individualne jezgre ispod minimalne veličine za većinu traženih klasa jezgri lješnjaka. Ponekad se može i plijesan razviti u prostoru između dvije jezgre.

poremećaji lijeske
Jezgre blizanci (foto: M. Vuković)

Mrlje na lupini

Lokalizirano obezbojenje lupine se smatra defektom ako prekriva više od 25 % površine lupine. Može biti uzrokovano sunčevim opeklinama na sortama koje imaju tanku lupinu kao npr.’ennis’.

Puknuti šavovi lupine

Neke sorte imaju slabe šavove i događaju se puknuća po duljini šava nekih lupina. Kad se oni razdvoje, vrh jezgre može pocrniti i često postane pljesniv. Puknuti šavovi su česti kod sorata ‘Barcelona’ i ‘tonda di giffoni’.

Gubitak gronja cvjetova

Iako ne spada izravno pod fiziološke poremećaje plodova, rano opadanje ženskih gronja cvjetova je ozbiljniji problem od praznih plodova, zbog čega je spomenuto. Kod sorte ‘Barcelona’ 35 do 50 % gronja može otpasti prerano. Iako individualni cvjetovi na njihovoj bazi budu veći (1-2 mm u promjeru) nego u vrijeme oprašivanja (0.25 mm) gronje su još tako male da njihovo opadanje ne izaziva nikakve sumnje u voćnjaku. Neki cvjetovi u gronjama koji ne otpadnu s lijeske (jer se barem jedan plod razvio normalno) također su predmet ubrzanog rasta. Detaljnim pregledom gronja tijekom ljeta mogu se otkriti jako tanki, nerazvijeni cvjetovi između mesnatih omotača.

Folijarnom aplikacijom bora može se povećati zametanje gronja lješnjaka i do 33 %. Može se koristiti pojedinačna primjena oko sredine svibnja. Godišnja folijarna prihrana se može primjenjivati dok koncentracije bora u lišću ne dosegnu 200 ppm-a. Nakon toga je potrebno preskočiti jednu ili dvije godine.

Problematika fizioloških poremećaja na lijesci dosad nije bila dovoljno zastupljena s obzirom na ozbiljnost situacija koje mogu izazvati. Iako za dobar dio fizioloških poremećaja plodova na lijesci do sada ne postoji adekvatno rješenje, osim izbjegavanjem osjetljivijih sorti, potrebno je osvijestiti uzgajivače o navedenoj problematici i podučiti ih da mogu prepoznati navedene poremećaje. Pravilnim prepoznavanjem poremećaja otklanja se mogućnost zamjene za neke druge uzroke, čime se smanjuje mogućnost pogrešnih reakcija (npr. nepotrebno tretiranje pesticidima). Budući da je u ovoj problematici prisutno iznimno puno nepoznanica, znanstvena zajednica bi se trebala usredotočiti na daljnje istraživanje ovih poremećaja i pronalazak rješenja.

Knjigu “Lijeska” autora prof.dr.sc. Ive Miljkovića možete nabaviti OVDJE

Postavi pitanje autoru klikom ovdje