Prilog broja: Lijeska – od sadnje do berbe

88

Lijeska je, prema pronađenim ostatcima, postojala još prije 8000 do 5500 godina prije Krista. Rasprostranjena je sve do 65° sjeverne zemljopisne širine, a najviše se lješnjaka proizvodi u Turskoj (oko 70 % ukupne svjetske proizvodnje). Lijeska je podrijetlom iz Male Azije gdje se nalaze vrste iz kojih je nastala većina sorata. U istočnoj se Aziji nalaze i druge vrste koje su sudjelovale u stvaranju današnjih sorata. Ima odvojene muške i ženske cvjetove i oprašuje se vjetrom. Cvate rano, prije listanja. Temperatura zraka jako utječe na vrijeme cvatnje muških i ženskih cvjetova pa se često događa da ne cvatu istodobno. Većina sorata nije ni samooplodna pa treba imati barem dvije sorte čiji se muški i ženski cvijetovi preklapaju u vremenu cvatnje kako bi se dobio dobar prirod. Cvjetovi su skupljeni u cvatovima, a do oplodnje dolazi nekoliko mjeseci nakon oprašivanja kad plodnica dozre. Plod, lješnjak, bogat je uljem, bjelančevinama i mineralima. Nezaobilazan je sastojak mnogih slastica i krema, a uporabljuje se i u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

Ekološki uvjeti, priprema tla i sadnja

Lijeska u razdoblju mirovanja podnosi niske zimske temperature od oko -15 do – 20 °C, ovisno o starosti i kondiciji voćke. S obzirom na to da lijeska rano cvate, nekada čak i u siječnju, važno je da u to vrijeme temperatura zraka ne pada ispod -7 °C. Osjetljivost na hladnoću je genetski uvjetovana pa prije sadnje treba obaviti temeljitu analizu agrometeoroloških podataka i na temelju toga odabrati odgovarajući sortiment. Lijeska traži lagano tlo s dosta organske tvari, a dobro će rasti na tlima slabo kisele do slabo alkalne reakcije (pH 4,6 – 7,8). Ne odgovaraju joj teška i zbijena tla s visokom razinom podzemne vode. U razdoblju vegetacije ne podnosi jaču sušu jer je tada rast plodova i izbojaka značajno smanjen. U vrijeme dozrijevanja plodova trebalo bi prevlavadavati suho i toplo vrijeme kako bi se izbjeglo propadanje plodova zbog vlage. Lijeska plitko rasprostire korijenovu mrežu pa priprema tla ne treba biti dublja od 60 cm, ako se radi o tlu jednoličnog profila, bez zbijenih horizonata. Ako tlo ima zbijene i nepropusne horizonte na dubini većoj od dubine obrade tla, potrebno je obaviti podrivanje kako bi se tlo razrahlilo. Oranje tla treba obaviti tijekom kolovoza i ostaviti tlo u brazdi da se do sadnje prirodno slegne. Potrebno je obratiti pozornost na kakvoću rada kako bi se potpuno zaorao korov. Prilikom oranja tlo treba dobro pognojiti kvalitetnim stajskim gnojem kako bi se osiguralo dovoljno organske tvari. Ovisno o rezultatima analize tla i preporuke gnojidbe pripravljene na temelju te analize, dodaju se fosforna i kalijeva gnojiva. Sadnju je najbolje obaviti u jesen, jer se postiže potpuniji rast korijena i pravovremeno kretanje vegetacije u proljeće. To je posebno važno za lijesku koja započinje vegetaciju vrlo rano. Ako se sadnja mora obaviti u proljeće, to treba učiniti što je ranije uz pojačanu brigu o biljkama i osiguranje potrebne količine vode kako ne bi došlo do zastoja u rastu.

""

Sadnja za uzgoj u obliku grma može se obaviti na razmake 5 X 4 m, a ako uzgajamo stablašicu, razmak mora biti 6 x 4 m. U uvjetima navodnjavanja razmak sadnje treba povećati jer se tada voćke jače razviju pa može doći do zasjenjivanja koje značajno smanjuje prirod i kakvoću plodova. Oko sadnice se napravi zdjelica koja će osigurati zadržavanje vode prilikom zalijevanja. Zalijevanje nakon sadnje je obvezno, i provodi se s barem 10 litara vode po sadnici kako bi se osigurao kontakt korijena i tla. Neki voćari prije sadnje korijenje umaču u smjesu ilovače i vode kako bi osigurali dobro prianjanje tla uz korijenje i brz razvoj novih žila. U novije dostupni su posebni hidrogelovi koji štite korijen i omogućuju značajno zadržavanje vlage oko korijena. Stoga se preporučuje njihova primjena. Dubina sadnje mora odgovarati dubini na kojoj je biljka bila posađena u rasadniku. Zbog slijeganja tla sadnicu treba posaditi nekoliko centimetara više kako bi je tlo povuklo na konačnu dubinu.

Uzgojni oblici za lijesku

Rezidba na oblik

Rezidba na rod

prof. dr. sc. Tomislav Jemrić Zavod za voćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu


Gnojidba, sortiment i berba lješnjaka

Tablica 1. Granične vrijednosti za elemente u lisnom tkivu lijeske

Sorte lijeske

Berba i čuvanje lješnjaka

Marko Vuković, mag. ing. agr. Zavod za voćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu


Zaštita lijeske od neželjenih organizama

Najčešći neželjeni organizmi životinjskog podrijetla

Tablica 1. Najčešći štetni organizmi životinjskog podrijetla opisani u nasadima lijeske

Tablica 2. Opis šteta od ljeskove grinje (Phytoptus avellanae)

Tablica 3. Neki insekticidi dopušteni za primjenu u našoj zemlji pri uzgoju lijeske

Najčešći uzročnici bolesti

Tablica 4. Najčešći uzročnici bolesti opisani u nasadima lijeske

Tablica 5. Neki fungicidi dopušteni za primjenu u našoj zemlji pri uzgoju lijeske

Održavanje nasada – suzbijanje korova

mr. sc. Milorad Šubić

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 2/2019


""Sponzorirani prilog

Lijeska – najprofitabilnija grana voćarstva u Hrvatskoj

Poljoprivredno poduzeće Orahovica ove godine je zasadilo novih 70 hektara nasada lijeske na lokacijama Orahovice, Čačinaca i Našica. Njihove plantaže lijeske koje su podignute prema najvišim svjetskim standardima, protežu se na ukupno 500 hektara. Danas je PP Orahovica prepoznata kao jedan od najznačajnijih uzgajivača lijeske na području Europe.

Proizvodnja lješnjaka u tvrtki PP Orahovica ima dugu tradiciju, prije 38 godina posađeni su prvi nasadi lijeske. U vrijeme ranih 80 -ih godina prošlog stoljeća na području Hrvatske posađeno je više nasada lijeske. Od tad posađenih nasada jedini koji je i dalje ‘’živ’’ je nasad u PP Orahovici.

Dobro odabran sortiment!

Jedan od glavnih razloga što se proizvodnja lješnjaka održala je dobro odabran sortiment. U PP Orahovici su tad odabrali sortiment Istarski duguljasti, Rimski i Halški div. Upravo taj sortiment je idealan za klimatske uvjete u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje su suha i vruća ljeta a iznimno hladne zime. Već sedam godina PP Orahovica ima zasađeno pokušalište raznih europskih sorti, u kojem prati odnos svake sorte prema klimi i tlu te utjecaj bolesti i štetnika na svaku pojedinu sortu. Sorte Istarski duguljasti i Rimski pokazale su se najotpornije na hladne zime i proljetne mrazeve, koji su česta pojava kod nas. Te dvije sorte su i danas najzastupljenije u novim nasadima koji se sade, kako u tvrtki PP Orahovica, tako i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Sadnice lijeske na vlastitom korijenu, u grmolikom uzgojnom obliku, pokazale su se znatno bolja opcija, nego sadnica koje su cijepljene na medvjeđu lijesku. Kod sadnica na vlastitom korijenu moguće je redovito obnavljanje nasada, koje omogućuje kontinuiranu rodnost 50 – 70 godina, što kod cijepljenih sadnica nije slučaj.

Važna je kvalitetna sadnica

Kvalitetu sadnica koje proizvodi PP Orahovica prepoznali su brojni partneri u Hrvatskoj, BiH, Mađarskoj i Sloveniji, na koja tržišta su u protekloj godini isporučili više od 100.000 sadnica. Kvalitetna sadnica, dobro odabranog sortimenta, temelj je održivosti proizvodnje svake voćne vrste pa tako i lijeske.

Važno je za napomenuti da je za sve partnere PP Orahovice, osiguran i otkup svih količina lješnjaka koje ti proizvođači proizvedu u nasadima zasađenim sadnicama kupljenih u PP Orahovici. U proteklih 5 godina, otkupili su gotovo 500.000 kg lješnjaka od više od 50 partnera.

PP ORAHOVICA, 091 436 6724, www.pporahovica.hr


""

Sponzorirani prilog

Ekološki uzgoj lijeske

Kroz dvije godine koliko postojimo na tržištu uspjeli smo s našim proizvodima pokazati da je ekološka proizvodnja itekako moguća, te da prinosi u njoj mogu biti visoki i vrlo kvalitetni.

Mnogo pozitivnih iskustava imamo u proizvodnji lijeske, a jedan od razloga tome je što postoji velik broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača lijeske. Kako bi proizvođačima pomogli i olakšali proizvodnju, u nastavku donosimo plan i program kojim se mi u firmi Bioinput vodimo i s kojim ostvarujemo vrhunske rezultate u proizvodnji ove kulture.

S obzirom da i dalje ne postoji važeća lista preparata za ekološku proizvodnju (izuzev sredstava za zaštitu bilja u FIS bazi na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), vrlo je važno da kupujete proizvode od provjerenih distributera te da svoje certifikate i dokaze da su sredstva dozvoljena u ekološkoj proizvodnji tražite prilikom kupnje proizvoda.

Budući da se približava vrijeme rezidbe, jako je važno da ona bude odrađena profesionalno i pravilno kako bi se održao optimalan omjer vegetativnih i generativnih pupova. Rezidbom se osim toga odstranjuju suhe i oštećene grane, te grane zaražene bolestima koje je uputno iznijeti izvan voćnjaka kako ne bi bile infektivni potencijal za zdrave biljke.

Zimska zaštita smanjuje mogućnost zaraze

Zimsko razdoblje je također vrijeme za dezinfekciju stabala bakarnim proizvodima. Tretman bakrom izuzetno je važan jer na taj način smanjujemo infektivni potencijal za iduću sezonu, odnosno uništavamo sve prezimjele oblike gljivičnih i bakterijskih bolesti.

Ponekad, ako se radi o bakterijskim bolestima potrebno je prilikom kretanja vegetacije (kad krene kolanje sokova iz korijena) zalijevati proizvodom. Mikroorganizmi kako bi u biljku unijeli korisne mikroorganizme i pomogli joj da se lakše odupre bakterijskom napadu. Tretmani biljaka jako zaraženih bakterijskim bolestima (bakterijski palež i bakterijski rak lijeske) obavljaju se tri navrata: kad padne 50 % lista, 70 % i svo lišće.

Razdoblje rodnosti

Vrijeme od pojave plodova do kraja životnog razdoblja lijeske je razdoblje rodnosti. U ovom dijelu lijeska sa svakim kilogramom prinosa iznosi iz tla hraniva (NPK) koja su potrebna biljci za porast i razvoj reproduktivnih organa iz kojih se sljedeće godine razvijaju plodovi.

Kako bi nadomjestili hraniva iznesena plodovima potrebno je obaviti osnovnu gnojidbu 2-3 puta godišnje. Uz osnovnu gnojidbu potrebno je obaviti i folijarne prihrane. Mnogi uzgajivači lijeske ove agrotehničke mjere obavljaju jednom ili niti jednom tijekom godine, pa zbog toga lijeska u narednoj godini rodi iznimno malo, odnosno moguć je izostanak rodnosti.

Važno je napomenuti da mlade biljke do četvrte godine, bez obzira što ne daju rod, treba pravilno hraniti i obavljati sve radnje (rezidbu, gnojidbu i zaštitu) kako bi u maksimalnoj kondiciji ušle u godine rodnosti i imale očekivan prinos. Često ljudi griješe i takve mlade biljke ne njeguju te kasnije zbog toga mogu imati probleme u vidu prinosa, pretjerane osjetljivosti na bolesti i agroklimatološke prilike.

Grena gnojiva najkvalitetnija su na tržištu što su dokazala kroz niz primjena. Po mnogočemu se razlikuju od konkurentskih gnojiva. Sastav vreće je najbogatiji, sadrže AMINOKISELINE, huminske i fulvo kiseline, mikroelemente i razne NPK formulacije. Vrlo je važan pravilan omjer svih prisutnih sastojaka jer na taj način oni djeluju u sinergiji i pružaju zemljištu, a kasnije u biljkama vrhunske performanse.

""

Ekološka zaštita lijeske

U ekološkoj proizvodnji iznimno je važno koristiti sve alate koji postoje kako bi pravovremeno otkrili štetnike i na vrijeme krenuli u tretmane. Pomoću žutih ljepljivih ploča te feromona moguće je pouzdano odrediti trenutak primjene insekticida na najznačajnije štetnike plodova lijeske – ljeskotoč (Curculio nucum), razne vrste stjenica (Pyrrhocoris apteru, Chinavia hilaris i dr.), grinje (Phytocoptella avellanae), a osim što stavljanjem ljepljivih ploča određujemo pravovremeno suzbijanje na taj način smanjujemo i brojnost štetnika.

Gnojidba

O gnojidbi smo već puno puta pričali. Kvalitetna i učinkovita prioritet je svake proizvodnje. Bitno je da su gnojiva aktivna te da njihovom primjenom dobivate visoke prinose i obogaćujete tlo. Najvažnija razlika kod Grena gnojiva koje zastupamo naspram ostalih na tržištu, osim naravno aminokiselina je upravo pozitivan učinak koji gnojiva imaju na plodnost tla. Postaju hrana raznim mikroorganizmima tla, oživljuju tlo radeći na vodozračnom režimu te obogaćuju tlo organskom masom. ALL IN ONE često kažemo. Gnojiva se sporo otpuštaju, ne degradiraju tlo, ne ispiru se i doprinose plodnosti tla. Osim osnovne gnojidbe peletiranim gnojivima iznimno je važna gnojidba folijarnim gnojivima. Potrebno je naglasiti da sa svakom idućom godinom u rodnosti biljaka potreba za hranjivima raste, pa je bitno količinu gnojiva prilagoditi očekivanim prinosima.

""

Bioinput, Ruđera Boškovića 1/1,42 000 Varaždin
Ured: Trg Svetog Vida 12,42205 Vidovec, Skladište: Jastrebarsko
Telefon: 042 741 348, Email: bioinput@bioinput.hr, www.bioinput.hr

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.