U razgovoru s dopredsjednikom Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme, Franjom Dominkovićem, provjerili smo kakvo je trenutno stanje na tržištu traktora u Hrvatskoj.

Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme, čiji članovi čine oko 90% tržišta poljoprivredne mehanizacije u Hrvatskoj, kretanje broja prodanih (novoregistriranih i rabljenih) traktora sustavno prati od 2005. godine.

Novoregistrirani traktori

-Podatke o prodaji traktora u RH temeljimo na podacima stanica za tehnički pregled gdje su registrirani. Novoregistrirani traktori su oni koji su proizvedeni u godini prve registracije i koji nemaju više od 50 radnih sati, a rabljeni traktori su (oni koji su prvi puta registrirani!) pored navedena dva razloga i oni koji su bili registrirani u inozemstvu. Podatke prikuplja i obrađuje Centar za vozila Hrvatske, i na temelju njihove statistike u Republici Hrvatskoj je ukupno novoregistriran 1231 traktor. U ovoj brojci nije uključeno 605 quadova – motora na 4 kotača koji se kod nas razvrstavaju u traktore, iako nama u udruzi nisu poznati razlozi zašto se quadovi ubrajaju s traktorima, kad to očito nisu. Mi ih u svojim analizama i podacima izostavljamo, napominje Dominković. U 1231 novoregistriranih traktora uključen je 81 traktor domaće proizvodnje (Labinprogres 54 i Hittner 27 komada) a ostalo je nabava iz inozemstva. S Istoka (Bjelorusija, Indija, Kina i Turska) je uvezeno 368 traktora sa Belarusom (292 komada), odnosno njih 76 bez Belarusa.

""

Nepravilnosti kod uvoza Belarusa
-Ovaj broj novoregistriranih traktora iznosi 44% više nego u 2017. godini kad je novoregistrirano 854 komada odnosno 933 traktora (342%) više nego u 2015. godini kad je zabilježena najniža realizacija traktora u RH – svega 278 traktora. Svakako treba istaknuti i problematičan uvoz Belarus traktora koji su evidentirani među novoregistriranim traktorima – posebno jer postoji sumnja da nisu prodani u Hrvatskoj već su završili dalje u EU – Mađarskoj (?) u tijeku je istraga jesu li ovi traktori protupravno uvezeni u Hrvatsku, a zatim i mimo pravila EU završili u Mađarskoj?! O ovoj nepravilnosti nedavno je mađarska policija izvjestila našu stranu, ističe Dominković.

Nepravilnost u prodaji Belarus traktora su primijetili u mađarskoj policiji gdje je dio Belarusa završio, a Državni zavod za mjeriteljstvo je izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju sukladnosti traktora za poljoprivredu i šumarstvo od početka ove godine (od 04.01. o.g.) pokušao ispraviti greške i ograničiti daljnji uvoz rabljenih traktora iz EU. U udruzi se nadaju da se to odnosi i na one izvan EU. – Svojim ukazivanjem na uočene propuste kod uvoza Belarus traktora uspjeli smo promijeniti Pravilnik, a na policiji je da istraži tko je napravio i/ili dozvolio nepropisan uvoz i dalju prodaju na EU tržištu, kaže dopredsjednik udruge Dominković.

Usporedba 2008. i 2018.g.

Realizacija u 2018. godini još je uvijek za 889 traktora manja nego je zabilježena realizacija u 2008. godini u kojoj je zabilježena najviša prodaja na godišnjoj razini od 2120 komada. U toj godini je zabilježen uvoz s istoka od 543 komada (25,6%) a sa Zapada 1553 traktora s udjelom od 73,3% u ukupno zabilježenim novoregistriranim traktorima. U 2008. godini zabilježen je uvoz od 545 traktora snage motora ispod 50kW (IMT 155 kom, Jinma 59 kom, Foton 43 kom) i 1018 traktora snage motora od 50 do 75kW (Zetor 129) što znači da je 1563 traktora tj. 74% novoregistriranih traktora snage ispod 75kW zabilježeno te godine.U 2018. godini novoregistriran je 241 traktor snage motora ispod 36 kW (bez IMT-a i JINMA-e a sa 2 Fotona) i 668 traktora (Belarus 270, Zetor 8) snage motora od 36 do 80 kW, što znači da je u 2018. godini novoregistrirano (bez 270 Belarusa) ukupno 639 traktora snage motora ispod 80 kW, što je za 926 komada manje nego u 2008. godini, tj. 60% u odnosu na 1563 traktora snage do 75kW uveženih te godine. Istovremeno u 2008. godini prodano je 98 traktora snage motora iznad 130kW, što je za 19 komada manje nego u 2018. kad je prodano 117 traktora snage motora iznad 117 kW. S „prodanih“ 292 Belarusa, od kojih je 272 novoregistrirano u Vukovarsko-srijemskoj županiji, najviše je traktora prodano u toj županiji, njih ukupno 249 komada (bez Belarusa 77 komada) slijedi Osiječko- baranjska sa 161 traktorom, Zagreb i Zagrebačka sa 115 komada, zatim Istarska sa 84 te Virovitičko-podravska sa 79 traktora. -Uz IMT kojeg zbog stečaja nema na popisu novoregistriranih traktora u RH već 4 godine, s liste u 2018. godini otpao je i Huerlimann, a ukupno je porasla prodaja traktora manjih snaga kao npr. Labinprogres, Lamborghini, Same, Tafe, YTO, Kubota, Armatrac (vjerojatno zbog potpora za male poljoprivrednike). Kod standardnih traktora kao kod John Deera, Deutza i Zetora zabilježen je pad prodaje u odnosu na 2017. godinu, većina je ostala na nivou prodaje u 2017. godini (McCromick, Claas, Valtra i Styer) a porasla je prodaja kod Case-a i New Hollanda, navodi Dominković.

Najprodavaniji rabljeni traktori u RH su po redosljedu količine prodanih John Deere, New Holland, Deutz, Fendt, Same, Ferguson, Case, Renault, Claas, Zetor, Lombardini, Landini, Goldoni i svi su povećali prodaju u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu. – Razvidan je porast prodaje novih – novoregistriranih traktora (i bez Belarusa!) ali i rabljenih traktora u 2018. godini. Porast je ostvaren i kod prodaje drugih samohodnih strojeva (kombajna!) kao i vučenih-priključnih strojeva i uređaja za koje bi trebalo potražiti podatke u statistici u R. Hrvatskoj i/ili pri Europskoj komisiji, naglašava Dominković.

""

Rabljeni traktori

U 2018. godini je zabilježena prva registracija kod 1480 rabljenih traktora što je porast od 220 komada (13,5%) u odnosu na 2017. godinu kao i porast u odnosu na 2014., 2015. i 2016. godinu.

Izbjegavanje plaćanja PDV-a

U pregledu hrvatskog tržišta poljoprivredne mehanizacije, treba se spomenuti i susjedna Slovenija u kojoj je u 2018. godini novoregistrirano 1489 traktora, 78 više nego u 2017., pri čemu je prvo mjesto preuzeo New Holland sa 214 prodanih traktora, od John Deera koji je prodao 129 traktora a na trećem mjestu je Steyr sa 116 traktora. S 1489 prodanih traktora u Sloveniji je za 258 komada više novoregistriranih traktora nego u Hrvatskoj u prošloj godini. -Možda je u Hrvatskoj više prodano rabljenih traktora nego u Sloveniji budući u ovom trenutku ne raspolažemo informacijom o broju prodanih rabljenih traktora u susjednoj državi kao što ne znamo niti koliko je traktora, ali i drugih strojeva i uređaja prodano preko susjednih država u Hrvatsku radi izbjegavanja plaćanja PDV-a, Sprječavanje uočenog povećanog uvoza-nabave mehanizacije s EU tržišta preko susjednih zemalja radi izbjegavanja plaćanja PDV-a i pritom nepoštivanje zastupničkih-servisnih ugovora koji mi članovi Udruge imamo s inoprincipalima, sljedeći je zadatak koji nam predstoji. Uz ponovno preispitivanje omogućavanja uvoza i registracije quadova kao da su traktori, zaključuje Dominković.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.