Sreća je na periferiji Otočca

32

Na periferiji, obroncima grada na temeljima starog obiteljskog gospodarstva život je sredinom devedesetih započela obiteljska zajednica mladih Bogdanića. Ljubavi je, kao u svim počecima bilo dovoljno, očekivanja još više, a stvarnost, posebno ekonomska više nego tmurna.

I oni, Helena i Vlado, po stoti puta vrte u glavama dvojbu: ostati ili otići! Ako ostanu, kako možebitno jednog dana objasniti budućoj djeci, Daliji i Iris, svoju odluku koja ih je sve dovela na ivicu beznađa. Ako odu, jesu li možda propustili neku priliku koju u mnoštvu sjajnih izvanjskih izazova nisu zamijetili. Ona, mlada ekonomistica, a on branitelj s trajnim posljedicama iz rata. U ljubavi se živi, ali se od ljubavi ne preživljava.

Sreću treba potražiti

Kako često biva, slučajnost ih je učvrstila u vjeri da se može živjeti i na periferiji Otočca, da sreća ne dolazi sama nego se ona mora i potražiti. Pogled na obližnju Gacku, prekrasno neveliko i nedovoljno obrađeno polje Helana je dalo vjeru da ima pred sobom bogatstvo mogućnosti i izazova u korištenju onoga što nudi prekrasna Lika i njeno čisto podneblje te se odlučila na početak. Godine 2014. Helena je registrirala OPG Bogdanić koje se bavi proizvodnjom i preradom vlastitog organski uzgojenog voća i povrća, ukrasnog bilja te uslužnom djelatnošću. Gospodarstvo posjeduje voćnjak i vrt ispod kuće površine 5.500 m2 uz sami tok rijeke Gacke na kojoj su češnjak, rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, mahune i cikla. Ali tu su i jagoda, malina, kupina, aronija. Na drugih 5.000 m2 zasadili su lješnjak i orah.

""

Početak je uvijek težak

Iako su želje bile velike, Helena i njen Vlado su brzo shvatili da je najsigurniji posao onaj koji se postupno razvija. nim prostorima korištenjem uobičajenih kućanskih aparata. I tada se odlučiše za svoj prvi natječaj iz Mjere 6.3. Dobivena sredstva kvalitetno su uložili u uređenje proizvodnog prostora, opremu od koje je najkorisnija bila kazan za preradu džema i pasirka za pripremu sirupa.

Biti uporan i vjerovati

I napokon, od 2018. godine, Bogdanići su ponosni na dobivenu znamenku ekološkog proizvoda, jer kako rekoše „ništa nije teško ako si uporan i vjeruješ u to“. Helena je vrlo aktivna i u promicanju kvalitete življenja u ruralnom području pa je tako 2017. godine u Karlovcu na 18. Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu predstavljala Ličko-senjsku županiju. I u najavi navedoše da je “Helena Bogdanić nositeljica OPG-a, a osim toga Helena se bavi izradom nakita, rukotvorina, restauracijom namještaja i raznih drvenih kutija. Veliku ljubav gaji prema tradiciji, a njeni su ekološki domaći proizvodi osvojili brojna priznanja i medalje“. U uspjeh Bogdanići ne sumnjaju. Samo da posluži zdravlje, sve ostalo je ostvarivo. Da, rekoše, ne žale što sreću nisu potražili drugdje. Ona je za njih, na periferiji Otočca, uz Gacku. I s manje materijalnog se može dobro živjeti, ali i to ne treba očekivati od drugog nego se sam potruditi. I ovdje vrijedi ona: Tko hoće nešto učiniti nađe način, tko neće, nađe opravdanje (P. Picasso).

Danas su poznati po sirupima od bazge, maline, kadulje, pekmezima od šljive i šipka. Svoje proizvode prodaju na kućnom pragu, na tradicionalnim sajmovima „Kupujmo Hrvatsko“ u Zagrebu, Rijeci i Splitu, „Jesen u Lici“ u Gospiću, „Zimnica“ u Zagrebu, po jednom mjesečno idu na Eko sajam u Opatiji te Ekotržnicu Krk. Po preporuci nerijetko svoje proizvode šalju i dalje, sve do iza Zagreba. Kvaliteta koju Helena ni po koju cijenu ne narušava prepoznata je i na Novosadskom sajmu gdje je njen pekmez od šipka dobitnik zlatne medalje.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Redoviti profesor na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: nepoljoprivredne djelatnosti, ruralni razvoj, zaposlenost, cijene poljoprivrednih proizvoda. Prof. dr. sc. Ivo Grgić je rođen 16. kolovoza 1960. godine u Potočanima, gdje pohađa osnovnu a srednju elektrotehničku školu završava u Odžaku. Na Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (sadašnji Agronomski fakultet) upisuje se 1979. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirao je godine 1983. godine, a 1984. upisuje postdiplomski studij iz Ekonomike poljoprivrede na istom fakultetu. Od godine 1984. uposlen je u Institutu za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad naslova "Radna snaga i zaposlenost na seljačkim gospodarstvima SR Hrvatske", obranio je 29. studenog 1989. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Promjenjivost proizvođačkih cijena glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj" brani 19. rujna 2000. godine. Od 14. 07. 2011. profesor je na Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Član je uređivačkog odbora časopisa Agronomski glasnik (od 2010.), Agroeconomica croatica (od 2012.), Economics of Agriculture (od 2012.), International Journal of Sociology and Anthropology (od 2012.), Sustainable Agriculture Research (od 2012.), E3 Journal of Agricultural Research and Development (od 2013) i Agroekonomika (od 2014). Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je mnoštvo znanstvenih i stručnih radova više od 120 znanstvenih i stručnih radova/publikacija od toga 8 radova iz skupine a1. Autor je priručnika pod naslovom „Agroekonomski modeli u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji : priručnik za profesore srednjih poljoprivrednih škola“ Također je koautor knjige – monografije „Jalžabet između prošlosti i budućnosti – stotinu četrdeset godina u životu jednog sela“. Koautor je i sveučilišne knjige „Poljoprivreda Hrvatske do 1990. godine“. Koordinator je modula Osnove agroekonomike, Uvod u makroekonomiku i Agroturizam na preddiplomskom studiju Agronomskog fakulteta te Ekonomika agroekompleksa na Doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede. Suradnik je na modulima Ruralni turizam i Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak (diplomski studij) te Suvremeni transportni sustavi i robni tijekovi u poljoprivredi (doktorski studij Poljoprivredne znanosti). Znanstveni interes je zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, cijene i cjenovna politika u poljoprivredi, razvitak ruralnih područja uključivši agroturizam. Predsjednik je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog društva te član Europskog društva agrarnih ekonomista. Oženjen i otac kćeri.