OPG Pavlić Borisa već se nekoliko desetljeća bavi konvencionalnom i ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom voća, povrća i žitarica na poljoprivrednim površinama od oko 15 ha, a 2004. godine pokrenuli su projekt ekološkog uzgoja već pomalo zaboravljene voćne vrste bazge. Na površini od četiri hektara zasađena je prva registrirana plantaža u Republici Hrvatskoj te voćne vrste pod ekološkim nadzorom. Plantaža broji 2500 stabala bazge sortimenta Haschberg, zasađenih u prirodno netaknutom i zaštićenom okruženju na lokaciji općine Orle.

2007. godine uspostavili su proizvodni pogon za preradu voća i povrća te započinje razvoj prvih ekoloških prerađevina na bazi cvijeta i bobica bazge. U suradnji sa stručnim timom agronoma i prehrambenih tehnologa razvili su asortiman jedinstvenih i prepoznatljivih domaćih i ekoloških proizvoda. Donosimo intervju s Borisom Pavlićem s njegove plantaže.

Nasad bazge star 3 godine

Poljoprivreda kao obiteljska tradicija obitelji Pavlić        

  • Kako ste se uopće našli u ovom poslu i iz kojih razloga ste se počeli baviti poljoprivredom? Kako ste se odlučili za ekološki uzgoj bazge i što sve proizvodite od bazge? Tko vam pomaže u radovima?

Poljoprivredom u našoj obitelji se bave generacije, uzgoj žitarica je bio tradicija s namjenom hrane za stoku koja je bila sastavni dio svakog gospodarstva s prvenstvenom namjenom prehrane te s tendecijom prodaje viškova u okolici Zagreba. Tržište Grada Zagreba je bilo blizu tako da je bilo pogodno za trgovinu te vrste, a 70-ih godina se počinju moji roditelji baviti uzgojem i preradom kupusa što se pokazalo unosnim kao i prodaja kiselog kupusa na zagrebačkoj tržnici Dolac, a tu tradiciju smo i dalje nastavili. . Za ekološki uzgoj bazge opredijelili smo se zbog prirodnih predispozicija bazge te njenu otpornost na razne čak i nepovoljne prirodne uvjete te ljekovita svojstva biljke koja sama po sebi nalažu ekološku proizvodnju. Eksperimetirali smo oko uzgojnih oblika kombinirajući manja stabla i grm; grm se pokazao praktičniji odabir zbog lakše berbe. Vezno uz uzgoj, tlo mora biti odgovarajuće, bazgu povremeno napadaju nametnici poput gusjenica, lisnih uši, ali bez značajnih šteta te do sada nisu detektirane bolesti. Korov se u nasadu mehanički uklanja. Prije početka sadnje bazge, konzultirali smo se s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Ekološkom stanicom iz Zagreba koji su bili zaduženi za nadzor i uputu oko ekološke proizvodnje. Plantaža bazge je zasađena na cca 4 ha od 2007. godine, a sadnice smo uvezli iz Austrije, sorta Haschberg.

Dakle, kod bazge se može koristiti cvijet u proizvodnji čajeva i sirupa, vina i pjenušavih vina od bazge, plod bazge u proizvodnji prirodnih boja, sirupa, džemova, pekmeza i sl. Proizvodimo sirup od cvijeta i bobica i džem od ploda bazge što smo bili i plasirali na tržište u trgovinu Bio&Bio. Iskušali smo i eksperimetalno pjenušac i vino, no to je puno zahtjevnija tehnologija kao i uvjeti koji su potrebni za uspješan proizvod. Radna snaga na našem OPG-u su članovi uže i šire obitelji.

Nasad bazge u cvatnji
Eko sirup od bobica i cvijetova bazge, proizvod OPG-a Pavlić
Ekstra džem od bobica bazge, proizvod OPG-a Pavlić

Dobar proizvod se prodaje i bez marketinga

  • Ulažete li u marketing i koja vam se vrsta pokazala najisplativijom? Kako dolazite do kupaca?

-Marketinške aktivnosti nemamo jer količine koje mi proizvodimo prodaju se i bez marketinga, no ako se jednog dana odlučimo za značajniju proizvodnju i širenje, nove generacije koje dolaze onda će razmišljati o aktivnijoj promidžbi. Manje količine koje proizvedemo uspješno prodamo, a za sada ne vidimo perspektivu širenja uzgoja ili proizvodnje. Proizvode smo u početku plasirali na sajmovima, izložbama, tržnicama te smo uspostavili suradnju s lancem trgovina Biovega d.o.o., Veronika delikatese i dr. Daljnju proizvodnju nismo širili zbog skupe proizvodnje i ograničenih uzgojnih količina.

  • Jeste li aplicirali za sredstva iz EU fondova, koristite li kakve mjere koje nudi država, prijavljujete li se natječaje putem kojih je moguće osigurati dodatna financijska sredstva?

-Nismo koristili sredstva iz EU fondova već vlastita sredstava OPG Pavlić, ali koristimo poticaje za ekološku proizvodnju.

 Edukacija je bitan temelj budućnosti

  • Kako ste zadovoljni uloženim i povratom za sad? Ima li tu računice?

-Iz dosadašnjeg iskustva uzgoj i proizvodnja proizvoda od bazge se nije pokazalo izrazito profitabilnim te bez poticaja na malim površinama samo poslovanje bi bilo negativno iz razloga jer se na tržištu RH se ne može postići konkurentna cijena,a da je istovremeno i prihvatljiva potrošačima; dobava ekoloških inputa poput ekološkog šećera je ograničena i preskupa da bi bilo moguće dobiti konkurentan proizvod za količine koje su nama potrebne. Sve se od berbe i prerade mora obavljati ručno što zahtijeva ili puno utrošenog vremena ili dodatnu radnu snagu te otkupna cijena nije popularna kod otkupljivača ljekovitog bilja jer količina svježeg cvijeta koja je potrebna da postignete 1 kg je pozamašna dok ako ga sušite gubite 60-70 % težine. Slična situacija je s bobicama kod kojih je odvajanje od petiljke koja sadrži tanin i mora se odvojiti izrazito pažljivo i sporo, zbog svega toga smo se i odlučili za manju proizvodnju vlastitih proizvoda. Vezano za financijsku sliku i isplativost, mislim da zarada ne smije biti jedini motiv za bilo kakvu poljoprivrednu proizvodnju jer onda će se mnogo mladih ljudi koji ulaze u poljoprivrednu proizvodnju razočarati, treba biti realan s obzirom na trenutno stanje i s obzirom da smo malo tržište. Treba napomenuti da se od poljoprivrede od davnina teško živjelo s obzirom na težak rad i povijesne aspekte ovog podneblja, ali da se može od poljoprivrede neovisno živjeti i preživjeti svakako se može, kako su i generacije ranije dokazale. Nisam upoznao osobno nekoga da se obogatio od bavljenja poljoprivredom, više je primjera proizvođača koji su propali ako su ulazili u proizvodnje većeg obujma temeljene na kreditima. Ima i dobrih primjera uspješnih voćara i vinara u RH koji uspješno posluju, ali ono što je bitno naglasiti iz segmenta agronomske struke- edukacija je bitan temelj budućnosti te da stručnjaci agronomi razvijaju poljoprivrednu proizvodnju jer bez stručnog i educiranog poljoprivrednika nemamo bitnu perspektivu razvoja, dok opet slušamo i gledamo kako nije veliki interes mladih za tom naobrazbom i da krenu u tom smjeru u RH.

  • Biste li mladima preporučili da se bave ovim poslom?

-Tko se odluči za uzgoj i proizvodnju bazge kao i drugih zaboravljenih voćnih kultura poput drijena, divljeg šipka i dr., a postoje mnoge takve kulture koje će se vraćati u budućim trendovima – to mora biti prvenstveno iz entuzijazma, a ne iz motiva zarade. Ako netko želi od toga napraviti ozbiljniji posao i profitabilnu perspektivu mislim da su za to potrebne i ozbiljnije površine gdje bi minimalna površina od 50 hektara mogla biti dobar preduvjet za profitabilnu proizvodnju takvih kultura, a koji bi pratila i proizvodnja i prerada, čime bi se mogao zadovoljiti manji segment tržišta u specijaliziranim lancima trgovina jer na manjim površinama vi teško možete zadovoljiti potražnju i ozbiljnije zahtjeve koje pred vas danas daju lanci trgovina koji ne posluju lokalno. Manja proizvodnja uvijek donosi i veće troškove. Mislim da je slična situacija i s uzgojem drugih voćnih kultura gdje je glavni preduvjet što veća površina veća je isplativost, dok su se na manjim površinama pokazali isplativije stakleničke proizvodnje, uzgoj povrća, cvijeća i slično…

Od cvijeta bazge proizvodi se sirup, a sušenjem čaj

Od ploda bazge proizvodi se odličan sirup

Postavi pitanje autoru klikom ovdje