Jagode ogromnih plodova – istina ili ?

472
ogromne jagode

Jagode ogromnih plodova – izgleda odlično, ali koliko je istine u tome? Kolovoz je mjesec kad se sade jagode, jer će sadnice imati dovoljno vremena ojačati i dobro se ukorjeniti kako bi dale urod već prve vegetacijske godine. Proizvođači koji se bave komercijalnim, intenzivnim uzgojem zbog trendova na tržištu i promjena zahtjeva potrošača trebaju razmišljati o izmjeni sortimenta, no u ovom članku, upućujemo sve ljubitelje jagoda, a osobito hobi uzgajivače da budu oprezni prilikom kupnje raznog sjemenskog i sadnog materijala putem interneta zbog mogućih obmana potrošača.

Danas je široko raširena mogućnost nabave biljnih sadnica i sjemena putem raznih internetskih stranica, tzv. webshop kupnja, i postoje mnoge ozbiljne i sigurne stranice pouzdanih trgovaca. No, naišli smo na oglas na jednoj mrežnoj stranici na hrvatskom jeziku kojom upravlja tvrtka Mi sport d.o.o. iz Slovenije i na kojoj se nudi sjeme sorte jagode Giantstraw, koje su prema navodima na toj stranici 15 puta veće od običnih jagoda s „prosječnom težinom 225 grama“.

Kako bismo bili sigurni da je ovo obmana potrošača, zamolili smo stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu za komentar i dobili smo sljedeći odgovor:

Prije desetak godina naveliko su se reklamirale i prodavale u Hrvatskoj jagode „penjačice“ Mount Everest, a cijena za 5 sadnica bila je iznad 100 kuna s troškovima dostave. Nažalost brojni kupci ostali su nasamareni jer se uz svu najbolju volju i trud jagode nisu penjale. A plodovi koji su na reklamama izgledali krupno i vrlo atraktivno su ostajali sitni, neugledni i loše kvalitete.

“Penjačica” Mount Everest

Nedavno se pojavio oglas za prodaju sjemena „Ogromne jagode GiantStraw“ koje su navodno 15 puta veće od običnih jagoda s „prosječnom težinom 225 grama“. Nema dostupnih informacija o GiantStraw sorti jagoda u patentnim uredima, a niti pozitivnih primjera bilo gdje u svijetu s uzgojem ogromnih jagoda s prosječnom masom iznad 200 grama. Nadajmo se kako će ovaj put broj nasamarenih biti manji.

Vrlo vjerojatno je da se na toj stranici nalaze fotografije koje su fotomontaža u svrhu obmanjivanja potrošača i navođenje na kupnju sjemena po nerealnim cijenama. U ovom članku su prikazane fotografije s navedene stranice.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-1-Giantstraw.jpg
Ilustracija s internetske stranice

Navedena sorta pod tim imenom nije na popisu odobrenih sorata (EU lista sorata), te nigdje nije zabilježeno da bi jagode mogle doseći masu plodova od 225 grama, kako se navodi, jer je prosječna masa plodova jagoda koje se uzgajaju kod nas oko 30 grama.

Ne nasjedajte na lažne oglase!

Ovim člankom vas upozoravamo da ne nasjedate ovakvim lažnim oglasima, a ujedno vas pozivamo da sve sumnjive oglase prijavite kao moguću prijevaru.

Ako sumnjate da bi određeno ponašanje trgovca moglo imati elemente zavaravajuće poslovne prakse sukladno Zakonu o zaštiti potrošača,  možete podnijeti prijavu Državnom inspektoratu, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb, info@dirh.hr

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPriprema kvalitetne kukuruzne silaže
Sljedeći članakFrancuska je zabranila svih pet pesticida povezanih sa smrtnim slučajevima pčela!
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.