Održan 1. CroVin, središnji stručni skup vinogradara i vinara

34

U boci vina skrivena su mnoga čuda, jer vino stvara prijatelje

CRO-VIN – 1. Središnji stručni skup za vinogradare i vinare u Svetom Martinu na Muri 3. i 4. svibnja okupio je velik broj vinogradara i vinara iz Hrvatske, stručnjaka, predavača i izlagača, ali i inozemnih gostiju. Organizatori skupa, Gospodarski list i tvrtka Infomart Zagreb, uz suorganizatore Veleučilište u Požegi, Udrugu Hortus Croatiae, tvrtke Fitopromet i Pa-vin, omogućili su sudionicima da razmjene iskustva i saznaju aktualnosti iz sektora vinogradarstva i vinarstva.

Na skupu se moglo čuti kako je bilo krajnje vrijeme da se ovakva manifestacija organizira, a možda i u zadnji tren kako bi se napravile smjernice za vinarski i vinogradarski sektor i donijeli zaključci koji će itekako dobro doći prije izrade novog Zakona o vinu. Na početku, skupu su se obratili glavni urednik Gospodarskog lista, Goran Beinrauch, predstavnik Udruge Hortus Croatiae, Filip Palašek, legenda kutjevačkog kraja, Vlado Krauthaker, a nazočne je pozdravio i međimurski župan, Matija Posavec. Posavec je u svom obraćanju naveo kako se u Međimurskoj županiji iznimno ponose na svoje vinare, koji obrađuju oko 700 ha vinograda, podržavaju ih zbog tradicijske i povijesne vrijednosti, te naveo kako mu je drago da se prvi Cro- Vin održao u njihovoj županiji jer je ovaj skup važan zbog razmjene iskustava.

Stanje Vinogradarskog registra u 2017.

Prema podacima iz registra Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Istarska županija na dan 31.12.2017. imala je najveću površinu pod vinogradima u Republici Hrvatskoj, i to 3.009 hektara, dok su iza nje slijedile Osječko- baranjska županija s 2.325 hektara te Dubrovačko-neretvanska s 2.241 hektara koja ima i najveći broj parcela pod vinogradom – njih 14.159. Županija s pak najmanjom površinom pod vinogradima je Ličkosenjska s 18,06 hektara, usitnjenih na 117 parcela. Ukupno je na dan 31.12.2017. u Hrvatskoj bilo 19.670 hektara vinograda na 77.194 parcela, kojima su upravljala 39.014 poljoprivrednih gospodarstava.

""

U Vinogradarski registar upisano je ukupno 23.919 subjekata, od čega su 22.812 fizičke osobe, 535 obrti, a 572 pravni subjekti. Najveći broj subjekata upisan je na području Splitskodalmatinske županije (3.297), zatim Dubrovačko-neretvanske (3.013) te Krapinsko-zagorske (2.745). Ukupno je na dan 31.12.2017. zasađeno 14.644 hektara vinove loze. U top 3 sorte prednjači svakako graševina s 4.511 hektara, odnosno 20.766.079 trsova. Slijedi malvazija istarska na 1.662 hektara te plavac mali crni na 1.550 hektara.

U registru je zabilježeno da je najmanje zasađeno sorte syrah – 217 hektara, odnosno 1.098.152 trsova. U vinskoj godini 2016., odnosno u razdoblju od 01.08.2016. do 31.07.2017. najviše je proizvedeno graševine, 32.977 tone grožđa, a od kojeg je dobiveno 221.674 hektolitara vina. Drugo mjesto zauzima malvazija istarska s 8.200 tona grožđa i 54.257 hektolitara vina. I ovdje zadnje mjesto zauzima sorta syrah sa 799 tona grožđa i 4.992 hektolitara vina. Na 31.07.2017. godine najviše zaliha vina kod proizvođača zabilježeno je za kvalitetno vino KZP (vino ZOI) bijelo, gdje ga je bilo 261.698 hektolitara, a najmanje ostalog bijelog vina. Najveći broj površina pod vinogradima (5.926 ha) nalazi se u rangu veličine gospodarstva od 0,1 do 1 hektar, dok s druge strane najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (njih 13.499) ima 840 hektara površina na veličini gospodarstva manjim od 0,1 hektar. Je li to malo, i možemo li biti konkurentni? Moramo biti vrlo oprezni kod donošenja budućeg Zakona o vinu.

""

Moramo donijeti kvalitetan Zakon o vinu

Doc. dr. sc. Leo Gracin sa Sveučilišta u Splitu u svom uvodnom predavanju naglasio je kako je uvoz vina preuzeo velik udio tržišta. Zakonske procedure su komplicirane, zahtjevne za male proizvođače, sve obavezne i administrativne procedure trebalo bi objediniti, staviti u jedan pravilnik i administrativni dio znatno olakšati, naglašava. Sadašnji Zakon o vinu uvjetuje poslovanje što naše vinare stavlja u nepovoljan položaj zbog navedenog uvoza, time postaju nekonkurentni, a potrebno je krenuti i u izmjenu oznaka o vinu. Gracin predlaže nekoliko kategorija oznaka: kategorija ZOI (zaštićena oznaka izvornosti), ZOZP (oznake zemljopisnog podrijetla), zatim vina označena tradicionalnim izrazima (TI), te vina bez geografskog podrijetla (tzv. sortna vina). Marina Kodba iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje spomenula je kako se kod korištenja poljoprivrednih vouchera nezaposleni ne brišu iz evidencije Zavoda, osim ako njihova mjesečna primanja ne premaše 2.000,00 kn, ali i tada samo na mjesec dana, odnosno za mjesec u kojem su radili. Zbog tržišnih potreba HZZ je revidirao mjere te OPG-ovci imaju pravo na korištenje mjera za 1 osobu ako je nositelj prijavljen i u sustavu je plaćanja doprinosa. Zavod osigurava 50 % potpra za bruto plaće, a potpore se povećavaju na 75 % za osobe s invaliditetom. Kod samozapošljavanja HZZ daje 55.000,00 kn potpora, pa i do 75.000,00 kn ako se koristi i mjera stručnog osposobljavanja.

Okrugli stolovi izvrsno posjećeni

Na 1. okruglom stolu koji se odvijao u sklopu sekcije Zakonodavstvo, Ana Golubić iz APPRRR, spomenula je izmjene programa u mjeri restrukturiranja, izmjene u naravi, sufinanciranje se povećava na 75 %, ali do 25 % prihvatljivog troška. Mogućnost avansnog plaćanja uveden je kako bi se brže moglo doći do novaca. Spominjale su se i mjere investicija na 3. tržištima, mjere promidžbe i restrukturiranja vinograda. Igor Barbarić iz Hrvatske gospodarske komore na pitanje o Vinskoj omotnici rekao je kako je povučeno oko 6.5 milijuna kuna, opravdavši se kako smo po prvi puta korisnici tih mjera, te poljoprivrednici nisu mogli biti dovoljno učinkovito informirani, tj. educirani. Komora je tek prije 10-ak godina odradila edukacije konzultanata, naglašava. Golubić se nadovezala kako su druge članice bile već uhodane, a za RH je ovo bilo 1. programsko razdoblje. Ne možemo prebacivati sredstva iz godine u godinu, a zbog mogućnosti obročnog plaćanja vjeruje se da će sve krenuti boljim tokom. U svibnju će biti 3. natječaj za konverziju i restrukturiranje vinograda, a stigla je i najava nove mjere informiranja u državama članicama.

""

Novosti iz Vinske omotnice – uvedena nova mjera i povećan iznos potpore za konverziju vinograda

Izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018., tzv. Vinske omotnice uvedena je nova mjera Informiranje u državama članicama, koja promovira odgovornu konzumaciju vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Cilj ove mjere je povećanje konkurentnosti proizvođača kroz prilagodbu postojećih vinograda novim tehnikama upravljanja vinogradom i zamjenu sortimenta s visoko kvalitetnim sortama s naglaskom na autohtone sorte te premještanje vinograda na područja koja daju bolju kvalitetu grožđa (na nagibima). Vinogradari upisani u Vinogradarski registar ovu mjeru mogu koristiti za zamjenu sorata vinograda, premještanje vinograda i promjenu gustoće vinograda, promjenu nagiba, izgradnju terasa, navodnjavanje i sl. Maksimalni iznos potpore po projektu je 750.000 eura. Po odobrenom projektu moguće je dobiti predujam u iznosu od 80 % odobrene potpore, a dozvoljena je i obročna isplata po svakoj završenoj aktivnosti unutar projekta. Do sada je za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ugovorila 43 projekta u vrijednosti 46 milijuna kuna potpore. Utvrđena visina sredstava namijenjenih za sektor vina iznosi 10,8 milijuna eura godišnje. Do sada je u okviru Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za sve tri mjere ugovoreno 274 projekta za 202 milijuna kuna potpore. Ukupna vrijednost svih ugovorenih projekata iznosi 560 milijuna kuna.

Potporu za ovu mjeru mogu koristiti organizacije proizvođača vina i udruženja, sektorske organizacije i javna tijela koja predstavljaju proizvođače vina. Sredstva se mogu iskoristiti za informativne kampanje, sudjelovanje na sajmovima i izložbama, oglašavanje u medijima, izradu i distribuciju informativnih materijala, izradu spotova, web stranica, fotografija te troškove osoblja, prijevoz, hotelski smještaj, ugostiteljske usluge i sl. Minimalni iznos potpore po projektu je 3.000 eura, a maksimalni 50.000 eura. Razina potpore iznosi do 50 % od ukupno prihvatljivih troškova i odnosi se na sredstva EU. Od ostalih značajnijih izmjena u Nacionalnom programu, važno je naglasiti izmjene u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda, koje će pridonijeti boljem povlačenju sredstava:
• povećan intenzitet potpore s 50 % na 75 % (osim za doprinose u naravi);
• ukinuta ograničenja ukupno prihvatljivog troška po projektu i minimalnog iznosa potpore po projektu;
• mogućnost isplate potpore za rad za koji nije provedeno plaćanje potkrijepljeno računima (doprinosi u naravi), uz intenzitet potpore 50 % prihvatljivih troškova.

Novi natječaji za sve mjere iz Vinske omotnice kreću uskoro. Objava natječaja za mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja i Ulaganja (opremanje) očekuje se 11. svibnja 2018. godine, za Restrukturiranje i konverziju vinograda natječaj kreće od 18. svibnja 2018. godine, dok se objava natječaja za mjere Informiranje u državama članicama očekuje i Ulaganja (izgradnja i/ili opremanje) očekuje u lipnju 2018.

""

Koliko su naši vinogradari konkurentni?

Prof. dr. sc. Đuro Horvat, stručnjak za tržište i marketing vina na pitanje o konkurentnosti rekao je da se 2011. krenulo na stvaranje nove platforme, brendiranje Hrvatske kao zemlje vina. Problem Zakona o vinu do danas još nije riješen, i dalje vodimo raspravu, i dok u susjednim zemljama prinosi i proizvodnja rastu, RH je pala oko 8,9 %, te smo izvezli oko 5,4 milijuna litara vina. Teško je pratiti i uspoređivati druge zemlje s Hrvatskom, no nužno je mijenjati organizacijsku kulturu, a po pitanju produktivnosti i profitabilnosti trend je negativan, tj. brzo ulažemo ali sporo vraćamo, navodi Horvat. Gracin je pak naveo kako smatra da hrvatska vina nisu skupa, ne možemo se nositi s proizvodnjom jeftinih vina koja se uvoze, ali je rekao i da se u Hrvatskoj još nitko nije odlučio za takav vid proizvodnje. Ivica Matošević iz Istarske županije spomenuo je da su nastali problemi kad se trebala organizirati nacionalna udruga vinara, pa postavlja pitanje jesmo li dovoljno zreli i pametni da pokrenemo nacionalni brend vina? U Sekciji 2. Agrotehnika i Ampelotehnika vinograda, osim gnojidbe, primjene strojeva u vinogradu, navodnjavanju i maloj školi rezidbe, govorilo se i o prednostima i nedostacima zatravljivanja vinograda. Na okruglom stolu Filip Palašek kao proizvođač iz Međimurja navodi da navodnjavanje ne dolazi u obzir zbog ograničenih resursa, te spominje da se zatravljuju svi vinogradi. Za sve nove tehnologije koje su spomenute u sekciji vidi korisnu primjenu i u svojim vinogradima. Na okruglom stolu u sklopu Sekcije 3. Enologija održan je okrugli stol na kojem je spomenuto kako je sauvignon sorta koja doživljava renesansu, a prof. dr. sc. Goran Milanov iz Poljoprivrednog instituta Skoplje spomenuo je da su agroekološki uvjeti u kojem su razlike između dnevne, kad je dosta toplije, i noćne temperature, kad temperature padnu i za više od 15 stupnjeva idealne za sauvignon i stvaranje metoksi pirizina kao cijenjenog aromata, a takvi uvjeti vladaju i na području Međimurja. Nataša Puhelek Puština iz HPŠSS, priznaje da jako puno obaveza i vremena vinarima odlazi na vođenje brojnih dokumentacija, te otkriva kako je u pripremi za jesen nova edukacija „Vinarstvo u praksi i čaši“ iz Mjera ruralnog razvoja. Također, navodi da je trenutno nastala ekspanzija ekoloških proizvođača vina, posebno u Zadarskoj županiji. Na pitanje treba li u novom Zakonu voditi računa o npr. orange vinima, mr.sc. Josip Mesić s Veleučilišta u Požegi navodi kako takva vina imaju specifičnu, produženu maceraciju, no ako je vino proizvedeno sukladno tehnološkim zahtjevima, tada niti nema zapreka da bude odbačeno.

""

Vlado Krauthaker je na okruglom stolu naveo da novi Zakon o vinu mora riješiti, tj. sistematizirati malog, srednjeg i velikog proizvođača, dok je Josip Pavić iz Erdutskih vinograda naveo da se u RH proizvodi 93 milijuna litara, te da samo 50 % odlazi legalno na tržište, a čak 61 % legalno puštenih vina na tržištu je iz uvoza, drugim riječima na 1 litru izvezenog, uvezemo 9,8 litara. Postavlja se pitanje imamo li kvalitetnu kontrolu uvoznika vina, na što je Tomislav Makar iz Ministarstva poljoprivrede rekao da postoji kontrola uvoznika, ali ne i trgovaca vinom.

Zlatna žutica prijeti

U Sekciji Zaštita vinove loze dr. sc. Brankica Svitlica je u predavanju navela kako bi ova godina mogla poprimiti alarmantne rezultate kad je u pitanju zlatna žutica vinove loze, obzirom na idealne vremenske uvjete koji pogoduju širenju. Mr.sc. Milorad Šubić se u svom predavanju osvrnuo da su štete od pepelnice, koja gotovo uvijek sa sobom donosi i kiselu trulež, gotovo dvostruko veće od onih uzrokovanih peronosporom. Zaključak 4. okruglog stola jest kako bi se jedinice lokalne samouprave zajedno s Ministarstvom poljoprivrede više trebale uključiti i iznaći način što hitnijeg djelovanja na iskrčavanju zaraženih vinograda (ili pak onih zapuštenih). Jedan od proizvođača zaključio je bi svi više trebali poraditi na inventuri vlastitih trsova jer njemu, primjerice, za 50.000 trsova treba 5 dana da ih obiđe i pregleda, te predlaže da se takva obveza uvede u Zakon kako bi se smanjila opasnost pojave zlatne žutice. Nova naredba Ministarstva poljoprivrede o suzbijanju zlatne žutice se vjerovatno neće uvelike razlikovati od prošlogodišnje, a očekuje se tijekom svibnja.

O EU fondovima u vinogradu Alojza Tomšića

Posljednja sekcija održala se na imanju Alojza Tomšića, poznatog vinara koji je i sam korisnik fondova EU-a. Konzultanti iz Finesa Grupe spomenuli su Operaciju 4.1.1. gdje je od 360.000.000,00 kn na raspolaganju za područje vinogradarstva 70.000.000,00 kn. U operaciji 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima koja traje do 13.06.2018. intenzitet potpore je 100 %. Što se tiče Mjere ulaganja u vinarije, ciljevi su povećanje konkurentnosti proizvođača vina, povećanje proizvodnje ekoloških vina. Korisnici mjere su fizičke i pravne osobe upisane u Vinogradarski registar, a prihvatljiva ulaganja su izgradnja/rekonstrukcija nepokretne imovine u svrhu proizvodnje, marketinga i kontrole kvalitete vina, kupnja novih strojeva za proizvodnju i marketing vina, te opći troškovi. Za Mjeru restrukturiranje i konverziju vinograda su prihvatljiva ulaganja zamjena sorte (uključujući i cijepljenje), premještanje vinograda i poboljšavanje vinogradarskih tehnika. Ovaj bogato osmišljeni stručni skup okupio je više od 250 uzvanika, koji su se po završetku stručnog dijela nastavili družiti na imanju Alojza Tomšića. Vjerujemo da smo uvidjevši sve veći značaj vinogradarske proizvodnje i proizvodnje vina, kao i nastojanja da se podignu na veći nivo, na ovom stručnom skupu aktualizirali brojnu problematiku. Nadamo se da smo novim pristupom u prijenosu informacija, znanja i iskustava uspjeli, te se radujemo organizaciji 2. CroVina. Zahvaljujemo svim sudionicima, panelistima, moderatorima, organizatorima i suorganizatorima na uspješno održanom 1. središnjem stručnom skupu vinogradara i vinara Hrvatske.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPrihrana u povrtnjaku
Sljedeći članakPrilog broja: Ukrasni vrt kroz cijelu godinu
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).