Šljiva (Prunus domestica L.) je jedna od najraširenijih vrsta voćkarica na području Jugoistočne Europe. Zbog svojih plodova kultivira se već stoljećima. Postoje dvije velike skupine sorata šljiva: šljive europskog podrijetla i šljive japansko–kineskog podrijetla. Izvorne vrste ovih dviju skupina sorata su potpuno različite. Europska šljiva potječe s Kavkaza i zapadne Azije odakle je prvo dospjela u Grčku, a zatim se proširila i diljem većeg dijela umjerene zone. Među europskim sortama ima stranooplodnih, djelomično samooplodnih i samooplodnih sorata. Japansko–kineske sorte vode podrijetlo od jedne vrste divlje šljive koja raste u Kini. Njihov je uzgoj bio poznat oko 300. godine prije Krista. Cvatu ranije od europskih, a i osjetljivije su na hladnoću pa se mogu uzgajati samo u mediteranskom području. Japansko–kineske sorte su stranooplodne, a među njima postoje i sorte koje se ne mogu međusobno oploditi.

Uvjeti za uzgoj

Šljiva najbolje uspijeva u umjereno kontinentalnoj klimi sa srednjom godišnjom temperaturom od 9 do 11 °C. Srednja temperatura zraka u lipnju, srpnju i kolovozu trebala bi biti između 18 i 20 °C, a godišnja količina padalina bi između 700 i 1000 mm. Ako se u razdoblju od 20 do 30 dana nakon cvatnje pojavi suša, dolazi do jakog otpadanja zametnutih plodova. Stoga je za uspješan uzgoj šljive za tržište nužno natapanje u gotovo svim područjima uzgoja jer se u posljednje vrijeme sve više pojavljuje manjak padalina i povećana temperatura zraka tijekom vegetacije kao posljedica klimatskih promjena.

Europska šljiva

Podloge za šljivu

Kao generativna podloga za šljivu u Hrvatskoj se često rabi džanarika. Odlikuje se velikom genetskom raznolikošću, tako da se u literaturi navodi da postoji više od 300 tipova. Nema dobru podudarnost sa sortama ruth gerstetter, californian blue, stanley i dr. pa njih ne bi trebalo cijepiti na džanariku. Slabo podnosi teška i vlažna tla i ima veliku bujnost pa nije za manje okućnice. Opasan virus šarke šljive, koji je gotovo uništio mnoge šljivike u Hrvatskoj, ne prenosi se sjemenom pa se generativne podloge mogu upotrebljavati  bez veće opasnosti, pazeći da nakon nicanja sjemenjaka ne dođe do napada lisnih uši koje prenose virus s oboljelih stabala.

Od bujnijih vegetativnih podloga preporučljiva je INRA Marianna 8.1 koja je podudarna s velikim brojem europskih i japansko–kineskih sorata šljiva i prilagodljiva je različitim tipovima tla. Srednju bujnost imaju podloge GF 43, INRA Julijana GF 655–2, i St. Julien A. Nažalost, dvije posljednje podloge tjeraju korijenove izdanke, a St. Julien A ne podnosi veću količinu fiziološki aktivnog vapna. U novije se vrijeme javljaju podloge Jaspi, Fereley i dr. o kojima je teško davati preporuke jer nisu dovoljno istražene u ekološkim uvjetima Hrvatske. Odlikuju se dobrom podudarnošću ne samo sa šljivom nego i drugim koštičavim voćkama, što im povećava vrijednost.

Uzgojni oblici za šljivu i rezidba za pojedini uzgojni oblik po godinama

Popravljena pramida

Vretenasti grm

Rodni izbojci šljive

Preporuke za rezidbu

Rezidba na oblik

Rezidba na rod

Sorte šljive

Gnojidba

Berba i skladištenje plodova

Zaštita šljiva od uzročnika bolesti i štetnika

Najvažniji uzročnici bolesti šljiva i zaštita od njih

Koji su uzgojni oblici šljive te kako se pojedini uzgojni oblik orezuje u kojoj godini, koji su rodni izbojci šljive te kako se obavlja rezidba na rod i oblik ovisno o tome kojoj skupini pripada pojedina sorta saznajte u nastavku priloga kojeg cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2020. U prilogu na 15 stranica saznajte detaljno i o desetak najpoznatijih sorata šljive, gnojidbi, berbi i skladištenju plodova, kao i o načinima zaštite šljiva od najvažnijih uzročnika bolesti i štetnika koji čine velike ekonomske štete u šljivicima. Autori priloga su prof. dr. sc. Tomislav Jemrić, Marko Vuković, mag. ing. agr. i mr. sc. Milorad Šubić

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajbolje mak kocke
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.