Suvremeni voćnjak u srcu Moslavine

53

Tvrtka Vrtovi voća investirala je 2,5 milijuna eura u zapuštene nekadašnje voćnjake PPK Zagreb u općini Velika Ludina u Moslavini. Nasadi su ograđeni, zaštićeni mrežom i navodnjavani iz vlastite akumulacije, s meterološkim stanicama u voćnjacima na 15 hektara, a ove godine su postavili i suvremeni sustav za obranu od mraza – fiksni ventilator u ekološkom voćnjaku jabuka.

Direktor Vrtova voća Krunoslav Štriga kaže da se radi o investiciji od 40.000 eura u sustav zaštite od mraza, fiksni ventilator – stroj vjetra, koji je novost kako kod nas tako i zemljama u našem okruženju, a puno se više korisiti u Francuskoj, Španjolskoj, sjevernoj Africi te SAD-u. Dodaje da je ventilator koji su instalirali u veljači i ožujku, prije sezone mraza, proizveden u SAD-u i proizvod je tvrtke Orchard-Rite. Postoji i verzija koja je mobilna, ali su se odlučili na fiksnu jer je čvršća, stabilnija, robusnija i učinkovitija.

Kad ventilator sam radi

-Osim fiksnog ventilatora, koji kao pogonsko gorivo koristi plin, jer se radi o ekološkom voćnjaku, postoji i jedan voćar u Slavoniji koji ima mobilnu verziju ventilatora drugog proizvođača iz Novog Zelanda i koja se pokazala kao učinkovita u suzbijanju mraza u 2017. godini. Međutim ta verzija ventilatora je manja i s manjom snagom motora, pa samim tim i manje učinkovita od ventilatora koji smo mi instalirali u organskom uzgoju sorata topaz i pinova, kaže Štriga. Ulaganje u sustav zaštite od mraza je prihvatljiv trošak u okviru natječaja iz Operacije 4.1.1. iz Mjera ruralnog razvoja. -Vrtovi voća su se prijavili prošle godine na natječaj koji je bio u lipnju i srpnju, ali nažalost zbog nedovoljnog broja bodova, koji smo ostvarili na natječaju, iako smo imali iskustvo iz Iparda, projekt nije odabran za financiranje tako da smo nabavu ostvarili vlastitim sredstvima, bez sufinanciranja iz fondova EU, ističe Štriga.

""

Zaštita od mraza

Postoje dvije vrste vremenskih uvjeta u kojima nastaju temperature zamrzavanja, promjenjive i zračne. U konstantnom zamrzavanju, najčešće se javljaju u ekstremnim geografskim širinama, hladne zračne mase iz Arktika migriraju južno. Ove zračne mase su ispod zamrzavanja na površini i postaju hladnije s visinama. Budući da se ova vrsta zamrzavanja javlja uglavnom zimi u ekstremnim geografskim širinama, očekuje se da se usjevi ne zasađaju ili aktivno uzgajaju tijekom normalne sezone za zamrzavanje. Drugi i najčešći tip vremenskih uvjeta koji uzrokuje temperaturu smrzavanja je radijalno zamrzavanje. Ova vrsta zamrzavanja se događa kada se relativno hladna, ali suha masa zraka pomiče u područje. Čak i kada su poslijepodnevne temperature tople, nakon zalaska sunca, zračno hlađenje na površini Zemlje uzrokuje da temperature u najnižim slojevima atmosfere padnu ispod zamrzavanja. Dok temperature na površini padaju za 30 stupnjeva ili više ispod popodnevnih viših vrijednosti, temperatura samo nekoliko stotina metara iznad tla ostaje konstantna, čineći inverziju. Inverzije su označene kao jake ili slabe, ovisno o tome koliko je veća noćna temperatura na 20-ak metara visine nego na visini od dva metra. Strojevi vjetra najučinkovitiji su kada inverzni sloj iznosi pet do 25 metara iznad zone usjeva i kad je razlika temperature od tri do sedam stupnjeva. Popularnost ovih strojeva stalno raste od ranih sedamdesetih godina kad je porast troškova goriva učinio da su grijači na naftu preskupe opcije za kontrolu štete od smrzavanja. Danas, u ekstremnoj hladnoći, grijači se koriste u kombinaciji s ventilatorima. Strojevi vjetra pokazali su se kao učinkovita i ekonomična sredstva za zaštitu svih vrsta usjeva od štetnih posljedica mrazova proljeća i zimskih zamrzavanja. – Odštete za elementarne nepogode u voćnjaku smo dobivali, ali one ni izdaleka ne mogu pokriti stvarne štete koje uzrokuju u voćnjaku, tako da sad mirnije spavamo, napominje Štriga.

""

Ništa bez globalnog certifikata

Suvlasnik Vrtova voća Branimir Markota kaže da je put od ideje kako oživiti zapušteno područje u Moslavini do suvremenog voćnjaka jabuka, kojih Hrvatskoj nedostaje, a čiji kompletan urod izvoze, počeo 2012. godine. Zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti proizvodnje nositelj su certifikata Globalgap. Globalgap jedan je od najraširenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svježeg voća i povrća. Njegova norma se odnosi na sve aktivnosti na farmi, a to je primjena dobre poljoprivredne prakse, programa integrirane kontrole pesticida, sustava upravljanja kvalitetom i HACCP načela. Cilj primjene norme je jačanje povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda, smanjenje negativnog utjecaja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš te stalna briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika u poljoprivrednoj proizvodnji. Rade i na daljnjem proširenju proizvodnje jabuka, kako bi došli do 45 hektara voćnjaka. – Cilj nam je postići prosječnu proizvodnju ploda jabuke od 50 do 60 tona po hektaru, korištenjem najnovije tehnologije u proizvodnji jabuka i provođenjem najviših standarda kvalitete u proizvodnji. To znači stalnu stručnu kontrolu ostataka rezidua u voćnjaku, tijekom cijele godine našeg kupca iz Slovenije. Osim toga, između insekcida, pesticida i herbicida i učestalih klimatskih promjena posljednjih godina, u voćnjaku ništa ne smije biti prepušteno slučaju, ističe Markota. Vrtovi voća sklopili su ugovor o dugoročnoj suradnji s Evrosadom iz Krškog u Sloveniji, i to u pogledu tehnologije u proizvodnji jabuka, kao i plasmana kompletnog uroda jabuka kroz njihovu prodajnu mrežu. Jabuka iz Moslavine plasirana je za sad u UAE (Dubai), Egipat, Dansku i Englesku. Jedan od preduvjeta za to svakako je vrhunska kvaliteta jabuke, suvremeni sortiment (idared, jonagold, zlatni delišes) koji je tražen na svjetskom tržištu, a što je možda i najvažnije, bezvirusne, certificirane, KNIP sadnice koje omogućavaju brzi ulazak u rod. Investicija po hektaru jabuka iznosi 50.000 eura, a povratak investicije se očekuje nakon 12 godina. Jedan dio uroda jabuka koji ne spada u konzumnu prvu i drugu klasu Vrtovi voća prerađuje u sok, koji plasiraju na domaće tržište. Planovi se vežu za nove projekte u okviru mjera ruralnog razvoja, a u srednjoročnom razdoblju planiraju i izgradnju suvremene hladnjače za skladištenje voća.

Kako ventilator štiti voćke od mraza? Tijekom dana, sunce zagrijava površinu zemlje. Tlo i drveće postaju topliji od zraka u dodiru s njima i zauzvrat zagrijavaju zrak. Noću, hladniji zrak spušta se na zemlju, a topliji zrak se podiže i stvara inverziju. Pojava mraza, najčešće u kasno proljeće i ranu jesen, događa se kod naglog pada temperature zbog toplinske zračnosti stabala i tla, što uzrokuje da se okolni zrak ohladi. Rashladni zrak se smjesti na najnižim površinama u voćnjaku te uzrokuje oštećenje mrazom. Strojevi vjetra (ventilatori) rade na način da povlače topli zrak iz inverznog sloja u zonu usjeva, podižući temperature čak šest stupnjeva, čime se štite nasadi od smrzavanja, koje je posljednjih godina učestalo. Kad se temperatura u voćnjaku spusti na dva stupnja, propeler, odnosno vjetrenjača, automatski se uključuje putem računala i povlači topli zrak koji za nastanka mraza ostaje na većim visinama, pa ga spušta i unosi u niže slojeve, kamo se spustio hladni zrak, spašavajući tako cvijet voćke.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje