Nakon paunovog oka, maslinine muhe, moljca i šokova  zbog naglih promjena temperature u maslinicima posljednjih godina sve više prijeti nova opasnost – olovna bolest. Prema dojavama maslinara “s terena” posebno su napadnuti nasadi u ekološkom uzgoju, ali žutih listova ima manje-više u svim maslinicima.

Pojavu  olovne bolesti potvrđuje i agronom Ivan Šimičević, viši stručni savjetnik u zadarskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Kobna za introducirane sorte

Dok paunovo oko češće napada domaće sorte, posebno oblicu, olovna bolest je kobna za introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio i druge. Znači, naše sorte su otpornije na olovnu bolest, a strane na paunovo oko, kaže Šimičević.  Kad je riječ o paunovom oku problem je i latentna zaraza koju je, kaže Šimičević, moguće otkriti samo u laboratoriju putem natrijeve ili  kalijeve lužine. Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides. Simptomi napada na listovima u početku nisu vidljivi jer zaraženo lišće ne mijenja izgled i ni u čemu se ne razlikuje od zdravog lišća.

Ipak, pažljivim pregledom može se uočiti promjena boje na naličju lišća na kojima se pojavljuje olovna prevlaka. U početku boja je zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće postupno otpada. U početku zelene, nepravilno razmještene mrlje mogu se pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji otpadnu, na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo, pojašnjava Šimičević.

Opadanje listova i plodova

Osim lista, bolest napada peteljku i plodove na kojima se javljaju crvenkasto-smeđe ulegnute pjege, a zaraženi plodovi s vremenom otpadaju.

 – Šteta nije samo za ovogodišnji urod, ako biljka izgubi puno lista iduće godine nema diferencijacije pupova pa izostaje i rod, kaže Šimičević. Na pitanje kako suzbijati olovnu bolest Šimičević dijeli mišljenje stručnjaka Marija Bjeliša iz Zavoda za zaštitu bilja i poznatog istarskog oleologa Edija Družetića.

Preventivne mjere podrazumijevaju izbor manje osjetljivih sorti, kod sadnje novih nasada treba paziti na povoljan položaj maslinika, zatim redovitom rezidbom krošnju održavati prozračnom i masline pravodobno i optimalno gnojiti.

Što ako se bolest javi jačim intezitetom kao što se to događa u pojedinim maslinicima u  Zadarskoj županiji, ali i diljem  Dalmacije?

Ne prskati kad su visoke temperature

Kad su visoke temperature ne treba tretirati. Do zaraze je došlo ranije, tijekom kiša i nižih temperatura, odgovara Šimičević. Kad je temperatura 30, 32 ili više stupnjeva Celzijevih, nema više šanse niti za olovnu bolest, niti za paunovo oko. Zaraza se na sličan način i u isto vrijeme  događa kod obje bolesti, što podrazumijeva da masline valja štititi  na isti način. Sredstva koja se koriste za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na smanjenje olovne bolesti.
Stroby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim listovima, imaju sistemično djelovanje i dohvaćaju gljivicu koja se razvija unutar lista. Dobra su mjera za očuvanje funkcije bolesnih listova, dok ne izrastu novi, jer bi prskanje s bakrenim preparatima izazvalo samo njihovo brzo opadanje. Tretiranje je, kaže Šimičević, najbolje obaviti prije jesenskih kiša, kraj osmog mjeseca, i početkom rujna, drugo tretiranje se obavlja nakon berbe te početkom proljeća.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje