Klobuk je u mladosti poluloptast, poslije nepravilno kvrgav i izbrazdan, u kasnijem obrisu pravilnije kružno jastučast. Naraste 8 – 25 cm širok. Boja klobuka većinom je smeđa, no često i u jednom od sljedećih tonova: kestenjastosmeđa, crvenosmeđa, riđa poput lisičeg krzna, okersmeđa, boja lješnjaka, te sivosmeđa, boje kartona. U svim fazama rasta često je s bijelim mrljama ili prugama. Cjevčice su nešto kraće uz stručak, tvore uzak, dublji jarak, u mladosti mliječnobijele, poslije žute, žutosmeđe i na kraju smeđe. Ni u jednoj fazi nisu zelene ni maslinaste kao u drugih vrganja. Pore su sitne, okrugle, cilindrične ili vretenaste, izodijametrične ili malo ovalno stisnute, istobojne sa cjevčicama, na prignječenim mjestima pohrđaju. Pore 12 – 15 x 4 – 4,5 µm. Stručak naraste 5 – 15 cm visok i 2 – 6 cm debeo. U mladosti je često trbušast, sa zadebljanjem poput bačvice, neki primjerci s većom širinom trbuha od klobuka. Kod starijih primjeraka stručak je deblji prema dnu. Površina klobuka je prašinasta ili glatka, u osnovi prljavobijela ili boje lješnjaka, cijela dužina stručka prekrivena je mrežicom izduženih očica. U vrhu je mrežica nešto tamnije boje od osnove, unutar mrežice nađu se točkasto guste, istobojne ljuske. Meso je debelo, više od 2 cm, kompaktno, tvrdo, sočno. U starijih primjeraka sočnost je slabija, poslije suha, a na kraju pamučasto meko pri rubu. Bijelo, ne mijenja boju, često je u donjem dijelu klobuka, u gornjem dijelu stručka i iznad cjevčica vinski crveno. Miris je na vrganje, a okus sladak. Raste u listopadnim šumama tijekom ljeta i jeseni, pokraj hrastova, bukvi, a najviše voli rasti pored cedrova, i to u većim skupinama. Raste u široj zagrebačkoj okolici, na Kordunu i u Slavoniji od kolovoza do studenoga. Hrastov vrganj je JESTIVA gljiva izvrsne kakvoće, ukusna, izdašna, a možemo je pripravljati na razne načine: pohati, pirjati, peći na žaru, možemo ga sušiti i kiseliti itd.
Juneće pečenje s vrganjima
Potrebno:
80 dag junećeg mesa, sol, papar, 25 dag vrganja, vezica peršina, 2 glavice luka, brašno, 2 dl bijelog vina, 2 dl kiselog vrhnja, 10 dag maslaca, 2,5 dl mlijeka, 7 dag ribanog parmezana, 2 žumanjka, 20 dag kuhane šunke
Priprema: U juneće meso utrljati malo soli i papra pa peći u pečnici. Za to vrijeme na malo maslaca propržiti sjeckane vrganje s vezicom peršina. Dodati sol i papar i pirjati na laganoj vatri. Na kraju dodati malo smrvljene sredine starog kruha. Posebno pržiti 2 glavice usitnjenog luka, dodati brašno, čašu bijelog vina, sol i papar, staviti da malo krčka, zatim dodati čašu kiselog vrhnja i pripremljene vrganje te dobro promješati. Od 10 dag maslaca, brašna i 2,5 dl mlijeka, 7 dag ribanog sira i 2 žumanjka napraviti umak. Pečeno meso narezati na komade, na svaki staviti umak od vrganja i pola režnja kuhane šunke. Komade mesa složiti u posudu jedan uz drugi, preliti pripremljenim umakom, posuti sa 10 dag ribanog sira i zapeći.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakSezonski poremećaji plodnosti svinja
Sljedeći članakIzgradnja staja za ljeto ili zimu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.