""U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupne površine pod uljanom repicom u posljednjih pet godina varirale su od 16339 do 28723 ha. Prosječni prinosi bilježe trend porasta, s variranjem u pojedinim godinama između 2,02 i 2,81 t/ha. Ukupna proizvodnja uljane repice varirala je od 33047 do 80424 tone. Te količine nisu dovoljne za potrebe naše dvije tvornice ulja, odnosno izgrađene (60000 t) i planirane (100000 t) kapacitete za proizvodnju biodizel goriva. Osim ulja kao osnovnog proizvoda, uljana repica kao biljka ima čitav niz prednosti u poljodjeljstvu:
– repica je vrlo vrijedan član zelenog krmnog slijeda jer daje, kao i neke druge vrste iz porodice krstašica, najraniju proljetnu i najkasniju jesensku zelenu stočnu krmu.
– radi svoje velike nadzemne mase može se koristiti i za zelenu gnojidbu. Prednost repice u odnosu na druge kulture za zelenu gnojidbu je i jeftinije sjeme.
– prva je paša s koje pčele mogu skupiti znatne količine nektara i peluda u proljeće. Ovisno o sorti ili hibridu, daje oko 50 kg/ha meda. Med od uljane repice nema gospodarsku važnost kao samostalan proizvod, ali je vrlo bitan za proljetni razvoj pčelinjih zajednica.
– u nekim se državama Europe žetveni ostaci (slama uljane repice) koriste kao biomasa. Proizvodnjom briketa, miješanjem slame i glicerola dobija se kvalitetan energent izvrsnih gorivih svojstava.
– repica ima i veliku agrotehničku važnost.
Dobro se uklapa u plodored, jer se kao ozima kultura najranije sije, a među prvim kulturama dolazi za žetvu što omogućuje bolji raspored i korištenje mehanizacije. Obzirom da rano napušta površinu, omogućuje pravovremenu i kvalitetnu obradu tla za sljedeći usjev, kao i sjetvu postrnih usjeva, npr. kukuruza za silažu, stočnog kelja, povrća i dr. Kvalitetna i na vrijeme obavljena sjetva jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješnu i stabilnu proizvodnju uljane repice. Zbog specifičnosti danas raširenih hibrida i sorata u Hrvatskoj i posebnosti agroekoloških uvjeta, neminovno je uskladiti tehnologiju proizvodnje uljane repice prema specifičnostima hibrida i danih uvjeta.

Izbor hibrida ili sorte

Izbor hibrida ili sorte je važna tehnološka mjera o kojoj znatno ovisi uspjeh u proizvodnji. Vrijednost hibrida određuje se prvenstveno na temelju prinosa sjemena i ulja. Jedan hibrid ili sorta, ma kako bio dobar i adaptabilan, nije dovoljna garancija za sigurnu i stabilnu proizvodnju. Stoga svaki proizvođač koji uljanu repicu uzgaja na većim površinama, treba izabrati 2 – 3 hibrida, s dominacijom onog koji u tom proizvodnom području pokazuje najbolje rezultate. Za sjetvu se mogu koristiti samo oni hibridi/sorte uljane repice koji su upisani u sortnu listu RH ili sortnu listu EU. Danas se u Hrvatskoj siju hibridi i linijske sorte uljane repice „00“ kvalitete iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Sjeme distribuiraju KWS Sjeme (www.kws.hr), Pioneer Sjeme (www.croatia.pioneer.com), Poljoopskrba međunarodna trgovina (www.pmt.hr), RWA Raifeisen Agro (www.rwa.hr), Sjemenarna Zagreb (www.sjemenarna.hr) i Syngenta agro (www.syngenta.hr).

Kvaliteta sjemena

Sjeme je tretirano s fungicidom, insekticidom i polimerskim vezivom, što osigurava kvalitetnu sjetvu i jesensku zaštitu usjeva od nekolicine štetnika. Ovisno o proizvođaču, sjeme je pakirano u vreće po broju klijavih sjemenki, tj. 750.000, 1.000.000 ili 1.500.000 sjemenki za hibride i 2.000.000 klijavih sjemenki za sorte.

Rok sjetve

Optimalan je rok sjetve uljane repice u našem proizvodnom području kraj kolovoza i početak rujna (25. 08 – 10. 09.). Svako kašnjenje sjetve iza ovih rokova dovodi do sigurnog sniženja prinosa. Rok sjetve osobito je važan u godinama sa sušnim razdobljima tijekom kolovoza i rujna koja se sve češće pojavljuju u našem proizvodnom području, osobito u istočnoj Hrvatskoj. Zbog bržeg početnog porasta i snažnijeg habitusa biljke, hibridi uljane repice se mogu sijati na kraju optimalnog roka sjetve, a neki (rani) i na početku. U sustavu konzervacijske obrade tla, sjetvu treba obaviti 3 – 7 dana ranije. Mnogi istraživači navode da se oko 70% prinosa sjemena uljane repice formira u jesen. Za prinos sjemena vrlo je važno u kojoj fazi rasta uljana repica uđe u zimu. Za što bolje prezimljenje repica bi prije ulaska u zimu trebala razviti 8 – 10 (12) listova. Ako je rast repice u jesen preintenzivan, mogu se primjeniti fungicidi – regulatori rasta na bazi tebukonazola i metkonazola (Folicur EW 250, Foliar 250, Caramba).

Gustoća sklopa

Svaki hibrid ili sorta ima specifične zahtjeve na veličinu i oblik vegetacijskog prostora, znači i različitu optimalnu gustoću sklopa. Samo u optimalnoj gustoći maksimalno će se razviti sve komponente prinosa, odnosno prinos po biljci. Optimalan sklop za hibride, raširene danas u proizvodnji je 35 – 45 biljaka/m2, a za linijske sorte 50 – 70 biljaka/m2 u žetvi. Kod linijskih sorata iznimno je važno postići optimalnu gustoću sklopa, jer one mogu znatno manje kompenzirati nedovoljan sklop pojedinim komponentama prinosa, nego što to mogu hibridi. Veća količina suhe tvari u biljci osnovni je preduvjet za dobro prezimljenje repice, za dobru regeneraciju nakon zimskih oštećenja, te snažan proljetni porast i optimalno formiranje svih komponenata prinosa.

""Masa 1000 sjemenki dorađenog sjemena uljane repice varira od 4 do 8 g. Očekivano poljsko nicanje je subjektivna procjena predsjetvene pripreme tla, preciznosti sijaćice i uvjeta za sjetvu, a obično iznosi 80 – 90%. Za sjetvu uljane repice nije presudna količina sjemena izražena u kg/ha, nego optimalan broj klijavih sjemenki po m2, odnosno ostvareni optimalan broj biljaka po jedinici površine u žetvi. Ovisno o masi 1000 sjemenki i preciznosti sijaćice, u našim uvjetima najčešće se rabi 3,0 – 3,5 kg/ha sjemena za hibride i 4,0 – 4,5 kg/ha za linijske sorte, a pri sjetvi s preciznim sijačicama i manje. U normalnom sklopu, obično 10 – 15% biljaka propadne do žetve, a povećanjem gustoće sjetve, povećava se i propadanje (izmrzavanje) biljaka tijekom zime. Repica se ne smije sijati pregusto (osobito hibridi), jer se biljke ne mogu razgranati i formirati optimalan broj komuški. Potrebno je istaknuti da nikakva povećana količina kvalitetnog sjemena ne može kompenzirati učinke loše obrade tla i zakašnjele rokove sjetve. Repica izvrsno kompenzira sklop – pri smanjenom broju biljaka po jedinici površine povećava se broj postranih grana, broj komuški i broj sjemenki po biljci, odnosno prinos po biljci.

Način i dubina sjetve

""Sjetva uljane repice obavlja se pneumatskim ili mehaničkim žitnim sijaćicama na međuredni razmak 12,5 ili 25 cm. Najčešće međuredni razmak iznosi 25 cm jer se za sjetvu koriste žitne sijačice na kojima se zatvori svaki drugi ulagač sjemena. Bolje sazrijevanje i tolerancija na gljivične bolesti postiže se pri većim međurednim razmacima uz istu gustoću usjeva. Repica se sije plitko, na 1,5 – 2,5 cm dubine i sjeme se mora položiti u samu površinu vlažnog sloja tla. U sušnim je uvjetima, nakon sjetve korisno obaviti valjanje „cambridge“ valjkom. Valjanjem se pospješuje nicanje i djelovanje herbicida. Samo u slučaju prognoze vjerojatnih oborina, valjanje nakon sjetve ne dolazi u obzir.

"" 

Prethodni članakEgzotične šnite
Sljedeći članakMozzarella
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.