U svijetu je na kruškama opisano više od 60 različitih bolesti, najviše gljivičnih, njih oko 40. Međutim, iako je virusnih i bakterijskih bolesti daleko manje od gljivičnih, neke od njih su upravo najznačajnije i najopasnije na kruškama, pr. bakterijski palež ili ervinija i fitoplazma propadanja kruške ili pear decline.
U našim agroekološkim uvjetima najvažnije su bolesti krastavost plodova i mrljavost lišća ili fuzikladij, bakterijski palež ili ervinija, trulež plodova ili monilioza, kruškin pikac ili hrđa, bakterijski rak, rak grana, siva pjegavost lišća, smeđa pjegavost plodova, trulež korijenova vrata i stable, kao i razne skladišne bolesti koje se mogu javiti tijekom skladištenja (zeleno- plava plijesan i dr.). Zadnjih godina veliku opasnost predstavlja pojava nekih novih bolesti, kao što je već spomenuta fitoplazma propadanja kruške (pear decline).
Krastavost plodova i mrljavost lišća kruške
Vrlo raširena bolest na kruškama, koju uzrokuje gljivica Venturia pyrina, a poznata je i pod nazivom Fusicladium pyrorum za nespolni ili konidijski stadij gljive. Zbog latinskog naziva ovoga nespolnog stadija gljiva, bolest se nekad kod nas naziva i fuzikladij kruške.
Simptomi
Najprepoznatljiviji su simptomi na lišću i plodovima. Na lišću se uočavaju kao maslinastozelene mrlje, poslije poprimaju tamniju boju. Na plodovima simptomi variraju u ovisnosti o sorti i vremenu zaraze. Ako je zaraza nastupila rano u proljeće, tipični se simptomi na plodovima javljaju kao tamnozelene pjege udubljene u staničje. Zaraženi plodovi zaostaju u rastu i deformiraju se, poprimaju karakterističan simptom krastavosti, a vrlo često je i pucanje plodova. Na te pukotine se poslije nasele gljive saprofiti (pr. Monilia, Penicillium) uzrokujući trulež i propadanje plodova. Simptomi se mogu javiti i na grančicama i cvjetovima, ali to nije toliko važno. Također, simptomi se uočavaju i na grančicama kruške u obliku malih rak-ranica.
