Potrebno je također razlikovati ove parazitske bolesti od tzv. Fizioloških bolesti plodova jabuke ili neparazitskih bolesti. Takve neparazitske bolesti koje se također često pojavljuju na plodovima voća tijekom skladištenja i čuvanja su npr. gorke pjege, staklavost, jonathanove pjege, posmeđivanje pokožice, oštećenja od smrzavanja, brašnjavost, oštećenja od visoke koncentracije ugljičnog dioksida i dr.

Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke i kruške u skladištima i hladnjačama su najčešće parazitske ili saprofitske gljivice, a vrlo rijetko neke vrste bakterija. Uglavnom se javljaju gljive iz sljedećih rodova: Gloeopsorium, Penicillium, Botrytis, Monilinia, Alternaria, Trichothecium, Phoma, Leptothyrium i Nectria.

One uzrokuju sljedeće bolesti:

Gleosporijska ili gorka trulež

Ovo je najčešća, najvažnija i najopasnija bolest na plodovima jabuke tijekom skladištenja. Simptomi bolesti manifestiraju se u početku kao svijetlosmeđe pjege s plitkim udubljenjima. Kasnije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod ispod pjega, međutim vrlo rijetko dođe do truleži cijeloga ploda. Na kraju se na površini pjega razvijaju smeđa plodišta gljivice, odnosno acervuli sa sporama u vidu koncentričnih krugova. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke još u tijeku vegetacije, a najviše pred samu berbu, jer je gljivica stalno prisutna na drvenastim organima voćke.

Bolest se razvija i očituje u skladištu, tek nakon određenog vremena fiziološkog sazrijevanja plodova. Od mjera zaštite preporučuje se primjena određenih fungicida dva puta pred berbu, s vremenom i razmacima tretiranja u ovisnosti o karenci korištenih fungicida. U našoj zemlji za ovu namjenu dozvolu imaju samo fungicidi: Euparen 50 WP (0,25%) i Euparen Multi (0,25%). Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i tijekom skladištenja kod nas nema, iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu.

Zelena ili penicilijska plijesan

Ovu bolest uzrokuju saprofitske gljivice iz roda Penicillium. Bolest se još naziva i plava plijesan. Napadaju i plodove jabuke i plodove kruške. Tipični znaci oboljenja su trulež plodova, koja obično zahvati cijeli plod za razliku od prije opisane bolesti. Na površini napadnutih plodova razvijaju se karakteristične pljesnive nakupine gljivice zeleno-plave boje, koje predstavljaju konidiofore s konidijama. Također je za ovu bolest svojstven neugodan miris, koji je inače karakterističan za sve Penicillium vrste. Zeleno-plava plijesan se obično javlja u kasnijim fazama skladištenja na zrelim plodovima.

Kod ove je bolesti značajno spomenuti mikotoksine koje mogu producirati spomenute gljivice iz roda Penicillium. Takvi mikotoksini, ako su prisutni u većim koncentracijama u plodovima, mogu izazvati bolesti i druge zdravstvene probleme ili mikotoksikoze. Mjere zaštite su kao i kod sive plijesni, a u svijetu se koriste i fungicidi na bazi tiabendazola, koji ima jaki antipenicilijski učinak. Međutim, u velikom broju zemalja i kod nas taj je fungicid zabranjen zbog velike opasnosti od rezidua.

Prethodni članakPoremećaji u ishrani vinove loze
Sljedeći članakPribor za pripravljanje rakija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.