Međutim, štete koje nanose prenošenjem virusa, uzročnika vrlo opasnih viroza krumpira, mogu u potpunosti uništiti proizvodnju sjemenskog krumpira. Te štete predstavljaju vrlo ograničavajući čimbenik uzgoja sjemenskih usjeva.
Gospodarske štete koje izazivaju na konzumnom krumpiru najčešće nisu od većeg značaja, zbog nužnosti suzbijanja krumpirove zlatice. Time se sprječavaju zaraze i lisnim ušima, pa stoga ne zahtijevaju posebna tretiranja.
Donedavno se smatralo da je najznačajniji prenositelj virusnih bolesti na krumpiru breskvina zelena uš (Myzus persicae), ovalna tijela, dugog 1,2 – 2,3 mm, žuto zelene boje s tipičnom pjegom na zatku. Ona prenosi gotovo sve važnije viroze krumpira, kao što su Y virus krumpira PVY, virus uvijenosti lista krumpira PLRV, X virus krumpira PVX, A virus krumpira PVA i mnoge druge. Iako je breskvina zelena uš najvirulentnija za razliku od ostalih manje virulentnih (zaraznih) vrsta, one prenose mnogo veći broj viroza zbog mnogo veće brojnosti njihovih kolonija.
Osim breskvine uši, na krumpiru nalazimo brojne kolonije crne repine ili bobove uši (Aphis fabae), ljiljanove lisne uši (Aulacorthum circumflexum), krumpirove lisne uši (Aulacorthum solani), šljivove uši uvijalice (Brachycaudus helichrysi), mrkvine lisne uši (Cavariella aegopodii), pastrnakove uši (C. pastinacae), mlječikine lisne uši (Macrosiphum euphorbiae), hmeljeve uši (Phorodon humuli) i još drugih vrsta.
Bez obzira na vrstu, razvoju pogoduje toplo vrijeme i dosta visoka relativna vlaga zraka. Kada je prevruće (više od 35 oC) prestaje njihovo razmnažanje. Ekstremna suša kao i prejake oborine nepovoljno djeluju na njihov razvoj i razmnažanje.
Crna bobova uš (A. fabae) razmjerno je malena kao i breskvina zelena uš, ovalna tijela, mutno crne boje. Jedna je od najrasprostranjenijih vrsta uši u Hrvatskoj. Izraziti je polifag koji se hrani na oko 200 vrsta biljaka. Posljedice šteta nastalih zbog sisanja biljnih sokova su kovrčanje listova i promjena njihove boje. Poput ostalih ušiju, luče na svom zatku mednu rosu koja kapa po listovima stvarajući sjajne ljepljive nakupine na kojima se uskoro razviju saprofitske gljive nalik na čađu. Vrlo je visokog potencijala razmnažanja, sa 13 – 19 ponekad i više generacija godišnje.
To je jedna od ušiju koja prenosi najveći broj virusa, među kojima su na krumpiru najznačajniji virus uvijenosti lista PLRV i Y virus krumpira PVY.
Vrlo polifagna vrsta ljiljanova lisna uš (A. circum flexum) utvrđena je u Hrvatskoj u većim populacijama na klicama krumpira u skladištu. Kada se pre namnoži može uništiti klice krumpira. U umjerenom pojasu ta se uš najviše javlja u zatvorenu prostoru. Prenosi više od 30 vrsta raznih virusa, a na krumpiru virus uvijenosti lista PLRV.
Krumpirova lisna uš (A. solani) izrazito polifagna vrsta, od velike opasnosti za krumpir na kojem prenosi mnoge viroze, među kojima virus uvijenosti lista PLRV i Y virus krumpira PVY. To je nešto veća uš, dužine tijela 2 – 3 mm, žute ili zelene boje.
Mlječikina lisna uš (M. euphorbiae) srednje veličine do velika, uš dužine tijela 1,7 – 3,4 mm. Vrlo je štetna, osobito na krumpiru na kojem prenosi mnoge viroze, kao virus uvijenosti lista PLRV i Y virus krumpira PVY.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto propadaju marelice?
Sljedeći članakBolesti smokve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.