U svjetskim razmjerima štete koje poljoprivrednoj proizvodnji unatoč poduzetim mjerama zaštite nanose neželjeni organizmi iznose 42% vrijednosti potencijalne proizvodnje. Procjenjuje se da bi bez mjera zaštite takvi gubici bili barem dvostruko veći.
S globalnim klimatskim promjenama procjenjuje se daljnji porast štetnosti nametnika, pa grubo uzevši, danas pola proizvodnje žanje i bere čovjek, a pola štetočinje.
Najugroženije biljne vrste
Smatra se da bi negativni utjecaj štetočinja na kvalitetu poljoprivrednih proizvoda povećao izračunate štete za 10 do 15%. Među najugroženijim biljnim vrstama u kojima zbrajamo najveće štete od nametnika u našoj su zemlji, primjerice, krumpir, jabuka, vinova loza i kupusnjače. Najvažnije kategorije neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji su uzročnici biljnih bolesti (gljivice, bakterije, fitoplazme, virusi i drugo), štetni organizmi životinjskog podrijetla (kukci, grinje i drugo) i korovi. Premda u svijetu raste potrošnja bioloških pripravaka i aktivatora obrane biljaka (induktori otpornosti), ipak su još kemijska sredstva za zaštitu bilja najvažnija mjera zaštite od uzročnika biljnih bolesti.
Kad treba primijeniti sredstva za suzbijanje?
Postavlja se pitanje kad treba primijeniti sredstva za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti koje ne vidimo golim okom i ne možemo procijeniti njihovu populaciju. Za većinu biljnih vrsta je poznato u kojem su razvojnom stadiju osjetljive na moguće zaraze uzročnicima bolesti. Ponekad to razdoblje traje relativno kratko, npr. breskve i nektarine su najosjetljivije na moguće zaraze uzročnikom kovrčavosti lišća (Taphrina deformans) početkom vegetacije, kada se u cvjetnih pupova nazire crvenkasta boja latica, odnosno kad se u sredini ljusaka lisnog pupa vidi zelenkasti vršak ne dulji od 3-4 mm (ovo osjetljivo razdoblje u prosječnim godinama traje svega desetak dana!). Naprotiv, jabuke su na uzročnika krastavosti lišća i plodova (Venturia inaequalis) osjetljive od otvaranja pupova pa sve do završetka berbe plodova (u ovom slučaju osjetljivo razdoblje za sorte kasnog vremena dozrijevanja traje čak šest mjeseci!). Ako znamo kad je pojedina biljna vrsta osjetljiva na određenu biljnu bolest, tad je u tom razdoblju potrebno pratiti vanjske (meteorološke) uvjete povoljne za zarazu ili infekciju.
Iz prikazanog je vidljivo da se uz dovoljno vlage uzročnici nekih biljnih bolesti vrlo dobro razvijaju pri nižim temperaturama zraka, čak i na vrijednostima ispod 10 °C, npr. plamenjača luka i salate (Peronospora destructor, Bremia lactucae), dok neke bolesti zahtijevaju toplije meteorološke uvjete, npr. crna palež lišća mrkve (Alternaria solani) i plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola). Primarni ili najvažniji ekološki čimbenik za moguću zarazu većine uzročnika biljnih bolesti predstavlja dovoljno dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivim domaćinima, izuzetak su uzročnici pepelnica (Erysiphaceae)!
Prognoza pojave bolesti
Iz tih je razloga za prognozu moguće pojave biljnih bolesti u poljoprivrednim usjevima potrebno pomoću posebnih mjernih uređaja pratiti najvažnije meteorološke uvjete, prvenstveno zadržavanje vlage i pripadajuće temperature u osjetljivom razvojnom stadiju pojedine uzgajane vrste. Također je potrebno redovito pregledavati zdravstveno stanje usjeva, pronaći prvu pojavu bolesti i procijeniti potencijal za njezino sekundarno širenje. Različite sezone nisu jednako (ne)povoljne za razvoj ekonomski vrlo štetnih bolesti biljaka. Potreba i broj usmjerenih zaštita biljaka od uzročnika bolesti mijenjaju se iz godine u godinu, te prvenstveno ovise o količini i rasporedu oborina, učestalosti i dugotrajnosti jutarnjih rosa i magle, te mogućem navodnjavanju usjeva “kišenjem”!
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
