Protekle 2011. prvi put početkom rujna zabilježena je pojava neželjene kisele truleži grožđa u vinogradima koji su bili kvalitetno zaštićeni od razvoja pepelnice.
Uzročnik kisele truleži
Prema iskustvima iz nekih ranijih sezona s kraja 1990-ih smatralo se da je uzrok truleži početkom rujna pojava treće generacije pepeljastog grožđanog moljca. No, pažljivim pregledom napadnutog grožđa primijećene su štete na bobicama koje potječu od vinskih mušica.
Štetnik je pronađen u Istri na postavljenim mamcima u malinama, breskvama i vinovoj lozi. Vrlo je vjerojatno da je ova vrsta prisutna u našoj zemlji vec dulji niz godina, ali se poistovjećvala s već poznatim vinskim i voćnim mušicama! Štetnika su prepoznali i odredili (determinirali) stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Koje je predvodila dr. sc. Tatjana Masten Milek.
U Europi je prvi put potvrđena njena pojava tek 2009. u Italiji. Kada su je znanstvenici počeli tražiti, već sljedeće sezone potvrđeno je njeno proširenje u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj, Sloveniji i našoj zemlji.
Vrsta Drosophila suzukii je egzoticna octena mušica podrijetlom iz Japana. Za razliku od ostalih vrsta roda Drosophila koje većinom napadaju prezrele, trule, oštećene ili otpale plodove, novo proširena vinska mušica pjegavih krila oštećuje plodove u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji.
Budući da se radi o vrsti octene muhe koja se ubrzano širi i uzrokuje značajne štete u koštičavom voću na području Amerike i Kanade, Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) je vrstu ocijenila kao potencijalno štetnu u svim europskim i mediteranskim zemljama.
Pored grožđa u poljoprivrednoj proizvodnji je zabilježeno da još oštećuje kivi, kaki, smokvu, jagodu, jabuku, trešnju, šljivu, breskvu, krušku, malinu, kupinu i borovnicu.
Danas je u svijetu poznato oko 3.000 vrsta roda Drosophila. Vinska mušica pjegavih krila Drosophila suzukii je jedna od dvije iz tog roda koje imaju status biljnog štetnika. Zašto? Ženke ove nove vrste oštrom leglicom oštećuju nježnu kožicu ploda ili grožđanih bobica i odlažu jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) uzrokujući trulež.
Značajne štete
Osim kultiviranih biljaka iz jagodičastog, koštičavog i jabučastog voća, te vinove loze, ova štetna vinska mušica pjegavih krila napada i brojne nekultivirane biljke. Gospodarski značajne štete su zabilježene na plodovima trešnje, šljive, breskve, borovnice, maline, kupine, jagode i na bobicama vinove loze. Opisana je štetnost na trešnjama u Japanu do 75%! Odrasli oblici su vrlo slični vinskoj mušici Drosophila melanogaster. Veličine su svega 2 do 3 mm, žuto-smeđe boje, crvenih očiju.
Važno je istaknuti da mužjaci imaju tipičnu crno-sivu pjegu na vrhu prozirnog krila. Takvih mrlja na krilima ostalih europskih vinskih mušica nema. Osim toga, mužjaci na prednjim nogama imaju dvije tamne pruge u obliku češlja.
Ženke za razliku od mužjaka nemaju niti mrlje na krilima niti tamne pruge u obliku češlja na prednjim nogama. Također se vrlo lako mogu zamijeniti s ostalim vrstama vinskih mušica. Ipak, mogu se razlikovati od srodnih Drosophila vrsta jedino na osnovi oblika leglice. Na stražnjem dijelu zatka one imaju leglicu u obliku pile, koja im služi za rezanje kožice ploda i odlaganje jaja.
15 generacija godišnje
Štetnik prezimljuje kao odrasli oblik na skrovitim mjestima. Pri proljetnim temperaturama većim od 10 °C postaje aktivan. No više im pogoduje temperatura zraka između 20 i 30 °C. Lokalno se može dobro širiti letom, ali veće udaljenosti prevaljuje trgovinom zaraženih plodova. Trenutno još nije poznato širi li se sadnim materijalom bez plodova. U optimalnim uvjetima ovaj štetnik može razvijati do 15 generacija godišnje. Životni ciklus pritom traje svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju, zarezuju ih svojom pilastom leglicom, pa na taj način mogu odložiti dnevno 7-16 jaja. Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova, te se kukulje u tlu ili napadnutim plodovima.
Lete tijekom cijele vegetacije. Ovisno o razvoju plodova biljaka hraniteljica, a poznato je da štetnik odabire voćne plodove tanke kožice.
Suzbijanje štetnika
Najučinkovitija metoda praćenja pojave odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremnine 0,5 litara. Otprilike 3 -4cm ispod čepa izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5-10mm. U tako priređene plastične boce ulijeva se jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremnine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je mjesec prije početka zriobe plodova. Treba ih objesiti u krošnju ili fiksirati u tlu između biljaka. Kod suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da vrsta napada kada plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer (dozrijevanje), pa je karenca dopuštenih insekticida jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora.
Vrlo je važno odrediti pravodobne rokove. Zato jer kad se ličinke počnu razvijati u plodovima, njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Budući da je Drosophila suzukii potpuno novi štetnik u Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za suzbijanje.
Vrlo dobru učinkovitost u smanjivanju populacije odraslih vinskih mušica pokazuju neki insekticidi iz skupine sintetskih piretroida i spinosini, te pokrivaju razdoblje od 7-10 dana. Iz skupine sintetskih piretroida kratku karencu u trajanju samo 7 dana za voćne vrste u našoj zemlji ima deltamtretin (Decis 1.25 EC). U vinogradima ovi pripravci imaju za stolno i vinsko grožđe propisanu karencu 21 dan. Isto vrijedi za spinosad (Laser KS) u voćarstvu (jabuka) i vinogradarstvu. Sintetski piretroidi nisu dopušteni za primjenu u integriranoj voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Od 2012. godine na hrvatskom je tržištu novi insekticid Affirm WG, koji ima dopuštenje za suzbijanje grožđanih moljaca s vrlo kratkom karencom od samo 7 dana (0,15%), ali nije poznata njegova učinkovitost na vinske mušice.
Osim izravnih mjera vrlo je važno provoditi sanitarne mjere. Osobito kod uzgoja voća i grož đa za vlastite potrebe. One uključuju obavezno sakupljanje svih otpalih plodova čim padnu sa stabla. Zato jer isti omogućuju razvoj jaja i ličinki ovog štetnika. Takve plodove treba zakopati, spaliti ili pohraniti u zatvoreni kontejner. Kompostiranje nije pouzdan način uništavanja jaja i ličnki ovog štetnika. Kako mušice aktivno lete nekoliko kilometara bitno je da u smanjivanju populacije vinskih mušica sudjeluje što veći broj proizvođača. Zato jer napušteni voćnjaci i privatni vrtovi, zapuštena raštrkana stabla na livadama predstavljaju “uzgajalište” novih populacija štetnika.
Protekle smo godine prvi put početkom rujna pronalazili kiselu trulež grožđa u međimurskom vinogorju. No samo na sorti tanke kožice moslavac bijeli ili šipon, na čijoj su površini bobica uočeni ulazni otvori koji potječu od vinskih mušica. Sakupljeni uzroci vinskih mušica poslani su na determinaciju u Zavod za zaštitu bilja (pri HCPHS) u Zagreb, jer je moguće brzo proširenje vinske mušice pjegavih krila na područje cijele zemlje.
