Nakon uzročnika krastavosti i smeđe truleži, u područjima gdje nije proširena niti udomaćena bakterijska palež jabučastog voća, pepelnica je najznačajnija bolest jabuke. Ponekad može čak napasti neke sorte krušaka, a iznimno i dunju. Višegodišnja prisutnost pepelnice (Podosphaera leucotricha) u voćnjaku se prepoznaje po stablima “rijetke” krošnje s puno mladica pokrivenih pepeljasto-bijelom prevlakom s obiju strana lišća. Potresanjem zaraženi izboji osipaju se poput pepela i dolazi do sekundarnog (epidemijskog) širenja bolesti. Pepeljasta prevlaka se razvija na svim zelenim organima voćke. Ova bolest prezimljuje u zaraženim, najčešće vršnim, lisnim i cvjetnim pupovima na jednogodišnjim mladicama.

Zbog zaraze bez uroda Pupanjem voćaka istovremeno se aktivira pepelnica jabuke, pa potpuno prekriva najmlađe inficirane vegetativne i generativne organe. Takvi biljni dijelovi ne proizvode biljnu hranu. Dodatno im rast i razvoj pogoršava gljivica vlastitom ishranom iz površinskih (epidermalnih) biljnih staničja. Stoga se iz zaraženih pupova mladice slabije razvijaju, kraćih su internodija s nekoliko otvrdnulih, polusuhih, izduženih listova, zaostalih u rozeti na vrhu.

Preostalo se starije ili donje lišće sustavno zaraženog izbojka osuši i otpada. Listovi su deformirani, uži od zdravih ili uvijeni u lijevak. Cvjetovi koji su se razvili iz zaraženog cvjetnog pupa su zelenkaste boje, a lapovi su pepeljasti. Latice cvjetova su uske i sitnije, te do izražaja dolaze tučak i prašnici. Vrlo često su u jednom cvatu svi cvjetovi zaraženi i sterilni, pa ne daju urod.

Osjetljive sorte

Već tijekom travnja opisanu sliku bolesti može se vidjeti u plantažnim nasadima. No i manjim voćnjacima uz okućnice i vikendice, odnosno na pojedinač pojedinačnim stablima jabuke (poglavito na osjetljivim sortama idared, jonathan, vista bella, jerseymac, julyred, boskop, grenny smith, elstar, gala, jonagold, breaburn i dr.). Ovakav slijed razvoja opisanog patološkog poremećaja rezultat je uspješnog prezimljenja gljivice u pupovima. Potkraj proljeća i tijekom ljeta zaraženo lišće pokazuje drukčiju sliku bolesti. Ovisno o vremenu zaraze, list je manje ili više presvučen pepeljastom prevlakom. Zaraza zdravog tkiva je moguća već drugog dana nakon otvaranja pupa. Zbog neravnomjernog rasta zaraženog i zdravog dijela tkiva, list se deformira.

Ako je list zaražen, 6-8 dana nakon otvaranja pupa na njegovoj su gornjoj strani vidljive svijetle pjege. Pepeljasta prevlaka se pojavljuje s donje strane. Lišće jabuke starenjem postaje otpornije na pepelnicu. Na plodovima osjetljivih sorata (npr. idared, jonathan) dolazi do razvoja mrežastog oštećenja crvenosmeđe boje. Mrežica je utisnuta u površinsko staničje ploda jabuke (epidermu), a posljedica je odumiranje staničnih stijenki ili membrana. Mrežavost ploda od pepelnice je slična ožeglinama ili fitotoksičnosti. Zbog neprimjerene uporabe određenih  kemijskih sredstava za zaštitu bilja, te mrežavosti zbog negativnih klimatskih čimbenika u vrijeme intenzivnog rasta plodova. Infekcija pupova u povoljnim uvjetima nastaje tijekom njihova zametanja i početne diferencijacije. Unutar pupova gljiva se “smjesti” između zametaka organa.

Zaraženi pupovi su tanji, mekaniji, otvoreniji na vrhu sa stršećim unutrašnjim listićima. Uzročnik bolesti je u pupu i može izdržati niske zimske temperature do -20 0C. U razvojnom stadiju otvaranja pupova, gljiva je već počela formirati konidije. Zato u nasadu prije cvatnje treba započeti mjerama zaštite.

Rezidba, gnojidba i sustav uzgoja, pri čemu izbjegavamo prikraćivanje izdanaka, također pogoduju jačoj pojavi pepelnice. Dominantna sorta jabuke u plantažnim nasadima idared je poznata po većoj osjetljivosti na zarazu pepelnicom. Kako razvojni ciklus pepelnice jabuke tijekom vegetacije nije značajno ovisan o oborinama intenzitet bolesti u velikom dijelu određuje potencijal prezimljenja i većinom ostaje nepoznat do kretanja vegetacije.

Također je nemoguće samo jednim kemijskim tretiranjem “iskorijeniti” pepelnicu iz nasada jabuka. Voćarima preporučujemo redovito pregledavanje zdravstvenog stanja nasada. Rezidbom tijekom cijele godine uklanjati zaražene izbojke,. Dok u rokovima suzbijanja krastavosti jabuke i ostalih štetnih organizama koristiti fungicide koji pokazuju dobru učinkovitost na pepelnicu. U nasadima jabuke tijekom godine protiv pepelnice preporučujemo koristiti fungicide različitih kemijskih skupina, a pokusima je posljednjih sezona na pepelnicu jabuke potvrđena najbolja učinkovitost pripravaka Stroby DF, Zato WG, Systhane 12E, Topas 100 EC, Domark i sl.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPečenje s mirisnom koricom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.